Litva se ubrzano naoružava, isto kao i sve ostale baltičke članice NATO saveza, kao i one smještene na njegovom istočnom krilu. Trend je to koji je intenziviran nakon ruske invazije na Ukrajinu, a slijede ga i mnoge druge članice NATO saveza što je sukladno njegovoj usvojenoj strategiji povećanja proračunskih izdataka za obranu.
Tako je državno vijeće za obranu Litve raspravljalo o kupnji 40 njemačkih tenkova Leopard i 100 švedskih borbenih vozila pješaštva CV90. Međutim, ukoliko se zadrži trenutačna dinamika opremanja, Litva će moći stvoriti borbenu diviziju ne prije druge polovice 2030-ih., izjavio je savjetnik litavskog predsjednika Kestutis Budrys na medijskoj konferenciji koju je prenosila televizija LRT.
“Državno vijeće za obranu vratilo se kupnji njemačkih tenkova Leopard za litvansku diviziju, što je već odobreno ranije ove godine. Zapovjednik vojske predstavio je Državnom vijeću za obranu koliko bi jedan tenkovski bataljun mogao koštati Litvu i koliko bi brzo mogao biti isporučen. U ovom slučaju je riječ o oko 40 tenkova – točno toliko je tenkova potrebno za bojnu. U najboljem slučaju, prvi tenkovi mogli bi stići u Litvu već 2029. – rekao je Budris.
Što su kupili, a što još žele?
U siječnju 2024. Litva je već kupila 89 borbenih vozila pješaštva Boxer od Njemačke, opremajući dvije bojne, a sada pregovara sa Švedskom o kupnji oko 100 borbenih vozila pješaštva CV90 za opremanje još dvije bojne.
Prema Budrysu, prema sadašnjem ritmu nabave, Litva će moći stvoriti vlastitu diviziju do 2030., ali će borbenu spremnost postići tek 2036.-2040.
Podsjećamo da proračun Litve za 2025. godinu, kojeg je odobrila vlada, za pitanja obrane predviđa 3,03% BDP-a i 43,2% državnog duga. Litavski ministar obrane Laurynas Kaciunas prethodno je rekao da bi vlada mogla razmotriti uvođenje dodatnih poreza za financiranje povećane potrošnje za obranu, dok je istaknuo da cilja na potrošnju u ovom području na 3,2% BDP-a.
Europska obrambena infrastruktura je, bez SAD-a, jedna velika Potemkinova vojarna
