Da je Europska unija najranjivija od svih velikih globalnih igrača u tektonskim geopolitičkim potresima koji su posljednjih godina zahvatili svijet, a upravo kulminiraju američko-izraelskim ratom protiv Irana – i nije neka posebna nepoznanica.
Naime, odavno se zna kako EU nema niti snažnu zajedničku vojsku dok u NATO savezu ulogu prve, i zapravo jedine violine imaju Sjedinjene Države dok svi ostali moraju plesati kako Washington svira; da je EU krajnje siromašna ključnim energentima – naftom i plinom, da njene najvažnije članice često preferiraju vlastite politike i interese u odnosu na one zajedničke i td., i td.
Zbog toga se Europska unija sada čini vrlo ranjivom i u sigurnosnom i u energetskom smislu. U onom prvom s obzirom na još uvijek goreći ukrajinski rat na njenom istočnom krilu i posrednom sukobu kojeg oko njega vodi s nuklearnom velesilom Rusijom. U drugom smislu zbog rata s Iranom, zbog kojeg je kao nikada do sada izbila globalna energetska kriza uslijed efektivnog zatvaranja Hormuškog prolaza.
U nastavku ćemo se osvrnuti na vijest koja najbolje ukazuje na to koliko je EU ranjiva po pitanju poremećaja opskrbe ključnim energentima.
Tjedna analiza Zorana Metera: O muslimanskoj geocivilizaciji, naftnom prokletstvu i sudbini Irana
Poziv vladama članica EU na žurno djelovanje
Europska komisija pozvala je ljude da rade od kuće, manje voze i lete te zemlje EU da hitno uvedu obnovljive izvore energije, upozorivši na dugotrajnu energetsku krizu kao posljedicu sukoba u Zaljevu.
U govoru koji podsjeća na rane dane pandemije koronavirusa, europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen rekao je da se Europa suočava s “vrlo ozbiljnom situacijom” kojoj se ne nazire jasan kraj.
„Čak i ako… mir bude ovdje sutra, ipak se nećemo vratiti u normalu u doglednoj budućnosti“, rekao je nakon izvanrednog sastanka 27 ministara energetike EU-a u utorak na kojem su raspravljali o krizi. Istodobno, iranski rat potiče inflaciju u EU-u. O tome u utorak piše POLITICO.
Europska unija poziva vlade država članica na jačanje štednje energije i istraživanje alternativa usred pritiska na opskrbu, otkriva pismo u koje je uvid imao medij Euronews.
Europski povjerenik Dan Jørgensen pozvao je glavne gradove EU na osmišljavanje mjera za smanjenje potrošnje nafte i plina, posebno u prometu, dok se EU27 priprema za potencijalne poremećaje u opskrbi u Hormuškom tjesnacu usred sukoba s Iranom.
U pismu od 30. ožujka, u koje je Euronews imao uvid, od ministara energetike se traži da izvijeste o trenutačnim tržišnim kapacitetima i predlože praktične mjere za sprječavanje potražnje.
Poziv dolazi u trenutku kada se ministri okupljaju u utorak na hitnoj sjednici kako bi se pozabavili globalnom nestašicom od 11 milijuna barela nafte dnevno i preko 300 milijuna kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) dnevno.
Ministri energetike i financija G7 izjavili su u ponedjeljak kako pozorno prate utjecaj iranskog sukoba na energetsku i ukupnu gospodarsku stabilnost i da su spremni poduzeti “sve potrebne mjere” kako bi osigurali sigurnost tržišta.
Iako nisu dogovoreni konkretni koraci, poput oslobađanja strateških rezervi, rasprave su postavile temelje za današnju procjenu EU-a.
Trump dopušta kraj rata i ako Hormuz ostane zatvoren! Tko će kome na kraju ‘ljubiti stražnjicu’
Rastuće cijene već poskupljuju prijevoz
Rastuće cijene već poskupljuju prijevoz, rekao je Jørgensen, pozivajući glavne gradove EU-a da se koordiniraju kako bi dizelsko gorivo i mlazno gorivo ostali dostupni i pristupačni.
Iako se ukupna opskrba naftom zasad čini upravljivom, raste zabrinutost zbog dizela i mlaznog goriva, gdje je Europa i dalje uvelike ovisna o uvozu iz Saudijske Arabije i Kuvajta.
Oko 20% dizela koji se troši u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu dolazi iz regije Perzijskog zaljeva, prema podacima tvrtke za trgovanje robom Alkagesta.
Ruski tanker u Kubi; delegacija ruske Dume u Kongresu i izjava Rubia; kineska reakcija
Manje putovanja prometnicama, manje zrakoplova
Europska komisija izrazila je zabrinutost zbog ovisnosti EU o regiji Perzijskog zaljeva za dizelsko gorivo i mlazno gorivo, ograničenih alternativnih dobavljača i nedovoljnih rafinerijskih kapaciteta unutar bloka.
U pismu koje je Euronews vidio savjetuje se zemljama EU-a da odgode održavanja rafinerija nafte kako bi održale proizvodnju te se predlaže razmatranje biogoriva kao alternative.
Podaci S&P Global Commodities at Sea pokazuju da je uvoz mlaznog goriva i kerozina u Europu u ožujku dosegao 1,064 milijuna metričkih tona, u odnosu na 1,111 milijuna u veljači.
Izvor iz europskog zrakoplovstva upozorio je: „Ako se ovo nastavi, ljeti ćemo svi biti u problemima – otkazivanje letova bit će jedini izlaz.“
Vlade EU-a također su pozvane da osiguraju odgovarajuće skladištenje plina za nadolazeću zimu bez izazivanja naglih porasta cijena ili poremećaja na tržištu. Jørgensen je istaknuo da učinkovito zatvaranje Hormuškog tjesnaca – vitalne rute za oko 25-30% globalne nafte i 20% LNG-a – vrši značajan pritisak na međunarodna tržišta.
Unatoč razmjerima potencijalnih poremećaja, neposredna opskrba energijom u EU-u „ostaje ograničena“, rekao je ministrima europski povjerenik Dan Jørgensen.
Međutim, Bruxelles poziva glavne gradove da se “pravovremeno pripreme” u iščekivanju “potencijalno dugotrajnih poremećaja“.
Trump bijesan, Rubio se obrušio na saveznike: ‘Bez SAD-a nema NATO-a’; preispitat ćemo odnose nakon rata
Najveći problem za EU
EU se oslanja na globalna tržišta fosilnih goriva, izravno se natječući s drugim potrošačima. S obzirom na trenutno ograničeno tržište nafte i plina, pojačana konkurencija stvara veću nestabilnost cijena i ponude, što potiče nekoliko LNG tankera koji plove prema Europi da se preusmjere na Aziju radi većeg povrata.
Sukob je već podigao cijenu Brent sirove nafte na 119 dolara po barelu, u odnosu na oko 70 dolara prije rata, a analitičari upozoravaju da bi cijene mogle porasti na 200 dolara u nepredvidivim scenarijima.
Cijene prirodnog plina mogle bi porasti i do razina viđenih tijekom energetske krize 2022., kada je blok izgubio oko 44-45% svog ruskog uvoza nakon invazije Moskve na Ukrajinu.
Andreas Guth, glavni tajnik trgovinskog udruženja Eurogas, rekao je da je “ključno za budućnost Europe” ukloniti nepotrebna kašnjenja i neizvjesnosti u pristupu novim opskrbama prema pravilima EU-a.
Dr. sc. Igor Dekanić: Novi rat na Bliskom istoku i poskupljenje energije ove godine
