Ukrajina je u nekoliko godina navodno postala svjetsko središte razvoja i uporabe dronova, no unatoč velikom interesu stranih partnera, domaći proizvođači teško pronalaze put do inozemnih tržišta. Razlog su birokratske prepreke i činjenica da rat iscrpljuje sve kapacitete – svaka naprava potrebna je na bojištu, piše Washington Post.
Rat s Rusijom je u četvrtoj godini, a bespilotne letjelice pokazale su se kao najjeftinije i najsmrtonosnije oružje. Njihov razvoj ubrzan je do neslućenih razmjera, inovacije se mjere u tjednima. “Ciklus traje šest tjedana i zatim postaje zastarjelo”, opisuje jedan europski diplomat. “Ukrajinsko tržište dronova nalikuje pojilištu na Serengetiju – svi dolaze.”
Za zapadne države koje žele izbjeći ruske proizvode, ukrajinski dronovi postali su izbor broj jedan. Traže se letjelice dugog dometa, pomorski dronovi i sustavi otporni na elektroničko ratovanje. No izvoz je spor i neučinkovit, iako je na papiru dopušten. “Ako NATO želi zlatni standard dronova, to su ukrajinski dronovi. Ali ne mogu ih dobiti”, kaže britanski proizvođač Alexander Fergusson.
U zemlji posluje oko 500 proizvođača, većinom start-upova. Oni upozoravaju da bez izvoza ne mogu povećati proizvodnju, a dodatni prihodi bili bi ključni za širenje i ulaganje u istraživanje. Dok Rusija u suradnji s Iranom masovno proizvodi bespilotne letjelice i u napadima može lansirati i više od tisuću komada, Ukrajina se suočava s ograničenjima.
Predsjednik Volodimir Zelenski u lipnju je najavio otvaranje proizvodnih linija u Danskoj i Velikoj Britaniji u sklopu programa Build With Ukraine. Spominjao je i potencijalni posao sa SAD-om vrijedan 50 milijardi dolara, ali priznao da se on vjerojatno neće realizirati prije kraja rata.
Ukrajinski parlament u kolovozu je usvojio zakon o stvaranju “Obrambenog grada”, okvira za suradnju domaćih proizvođača sa zapadnim partnerima. No, novi ministar obrane Denys Šmihal poručio je da “izravni izvoz nije moguć”, već se spominju partnerski projekti i razmjena oružja kroz savezništva. Takve poruke zbunile su proizvođače koji su očekivali ukidanje ograničenja.
Predstavnici industrije upozoravaju da bez stranih ulaganja neće moći širiti proizvodnju niti ulagati u razvoj. Zatvoreno tržište onemogućuje i prijeko potrebne zajedničke projekte s tvrtkama iz Europske unije. “Kad je izvoz zatvoren, ne možete dijeliti iskustvo niti tražiti da se ono podijeli s vama”, ističe Kateryna Mihalko iz organizacije Tech Force.
Rusi napravili zaokret, sad koriste ključnu taktiku kako bi uznemirili Europu
Osim ekonomske štete, stručnjaci upozoravaju i na političke rizike. Veći dio Azije i Afrike ionako bi bio nedostupan zbog bojazni da tehnologija ne završi u ruskim rukama. S druge strane, otvaranje tržišta moglo bi pokrenuti lavinu oružanih sukoba diljem svijeta. „To bi moglo postati poput otvaranja Pandorine kutije“, upozorio je jedan direktor.
Ukrajina se tako našla u paradoksu: obrambena industrija doživljava procvat bez presedana, ali bez izvoza prijeti joj stagnacija.
Suluda situacija i crni scenarij, za nas nema izlaza: Rusiji će se omogućiti neslućen probitak
Trump je urušio zapad i pogurao lukavog moćnika na tron: Opakom ‘municijom’ skida neprijatelje
Rusi napravili zaokret, sad koriste ključnu taktiku kako bi uznemirili Europu
