Zagrebačku odvjetnicu Doru Ljevar koja ljetuje na Pagu nedavno je šokirala, ni manje, ni više, nego BURA. Do te mjere da se pita zbog čega “u zemlji koja živi od turizma ne koristimo niti jedan znak upozorenja za naše goste”. Pa iako je danima upozorenje Državnog hidrometeorološkog zavoda na snazi javno objavljeno u svim medijima, pa i na Morskom HR, svejedno pronađe se poneki “avanturist”, koji svemu unatoč krene na otvoreno more s daskom. I bura ga odnese. Jednog takvog upravo je spasila gđa Ljevar, u hvalevrijednoj akciji u kojoj je angažirala prijatelja s brodicom koji se otisnuo na pučinu, dok ga je ona navigirala, prateći izgubljenog daskaša na pučini dalekozorom.
Čuđenje buri
Ispričala je tako za Jutarnji list kako je, osim bure, šokirana i pristupom Lučke kapetanije koji su joj pojasnili “da ne mogu oni sad van s brodovima, a i da pošalju sad brodove iz Senja ili Karlobaga, da će oni doći tek za sat vremena, i da će on već biti u Italiji dok oni stignu, a i da su male šanse da ga nađu”. Ipak, priznaje da su je u međuvremenu iz kapetanije zvali više puta: “provjeravati su lokaciju ponovno, provjeravali su stanje, brinuli su i kao da su imali povjerenje da su stvari pod kontrolom kad sam im rekla da ne mogu s njima biti na telefonu jer koordiniram prijatelja na brod”.
S obzirom da Lučku kapetaniju nijedan novinar nije kontaktirao kako bi ispričali i svoju stranu priče, to smo učinili mi i, kako smo i pretpostavili, istina ipak ima dvije strane medalje.
Uvijek se traži najhitniji način i najbrži put za spašavanje
Nitko nije odbio spasiti njemačkog turista, doznajemo i svi su zahvalni dotičnoj gospođi na angažmanu, no činjenica je da spasitelji ne mogu istovremeno biti na više mjesta, niti uvijek zapravo mogu stići na vrijeme. Kad je već tako, onda se traži najhitniji način i najbrži put da se spasi čovjek. Ni ovaj put nije bilo iznimke!
– Dana 11. kolovoza 2025. Lučka kapetanija Senj zaprimila je dojavu o daskašu kojega je snažna bura nosila prema pučini u uvali Dubac na otoku Pagu. Službena plovila Lučke kapetanije smještena su u lukama Senj i Karlobag, a do pojedinih točaka akvatorija, osobito u uvjetima olujne bure, potrebno je i više od dva sata plovidbe. U takvim okolnostima, kako bi se spasila ugrožena osoba u što kraćem vremenu i povećala učinkovitost akcije, koordinatori akcija spašavanja često angažiraju plovila lokalnog stanovništva ili drugih sudionika pomorskog prometa koji se nalaze u blizini mjesta nesreće, što je i sada bio slučaj.
U ovom konkretnom slučaju, prilikom povratnog poziva na broj s kojeg je događaj prijavljen sugerirano je da se, s obzirom na udaljenost službenih plovila i nepovoljne vremenske uvjete, angažira odgovarajuće privatno plovilo s navedenog područja, ukoliko postoji mogućnost. Procijenjeno je da bi zbog vremenskih uvjeta i udaljenosti dolazak službenog plovila na poziciju potrajao predugo. Prijedlog je prihvaćen, te je lokalno plovilo ubrzo krenulo u akciju, što je omogućilo brzo i uspješno spašavanje unesrećenog. Ovakav oblik uključivanja privatnih plovila u akcije traganja i spašavanja na moru prihvaćen je i rado podržan među domicilnim stanovništvom – odgovorili su za Morski HR na upit o ovom događaju iz Ministarstva mora.
U 94 posto spašavanja ljudi na moru ove godine sudjelovala je Lučka kapetanija!
– Također želimo napomenuti kako je do 14. kolovoza Nacionalni centar traganja i spašavanja na moru evidentirao 546 akcija traganja i spašavanja. U njima su sudjelovala plovila Lučkih kapetanija (512 akcija, 94%), Ministarstva unutarnjih poslova (41 akcija, 8%), Obalne straže (4 akcije, 0,7%), komercijalnih spašavatelja (11 akcija, 2%), HGSS-a (8 akcija, 1,4%) te ostalih sudionika pomorskog prometa (318 akcija, 58%). U dvije trećine svih akcija, uz službena plovila, sudjelovala su i plovila drugih sudionika pomorskog prometa, dok se u oko 30 % slučajeva koriste plovila lokalnog stanovništva, ribara, pomoraca i drugih građana.
Brzina reakcije ključna je za spašavanje ljudskih života na moru, stoga je ovakav oblik suradnje od iznimne važnosti. Sukladno novim propisima, predviđeno je i ustrojavanje dobrovoljačkih jedinica traganja i spašavanja, čime će se dodatno optimizirati vrijeme odziva i učinkovitost akcija.
Naglašavamo da se svi zaprimljeni pozivi obrađuju s jednakom razinom ozbiljnosti i profesionalizma te da, bez obzira na vremenske uvjete, djelatnici uvijek traže najbolji i najbrži raspoloživi način za spašavanje ljudskog života na moru. Ovim putem zahvaljujemo osobama koje su prijavile događaj i odmah krenule s plovilom u pomoć, kao i svim sudionicima pomorskog prometa koji nesebično pružaju pomoć u akcijama traganja i spašavanja – poručuju iz Ministarstva.
Nedostatak kadra
I ovaj slučaj još jednom treba upozorava da na Jadranu nedostaje radnika Lučkih kapetanija i da bi posade za traganje i spašavanje svakako trebalo strateški kvalitetnije rasporediti po otocima, kako zlatni sat spašavanja nigdje i nikad ne bi došao u pitanje.
Pa iako su nas, nakon što smo još 2024. godine objavili tekst o sve više otkaza po Lučkim kapetanijama, u Ministarstvu uvjeravali da ljudi ima sasvim dovoljno, brojke govore da trenutno u sustavu Uprave sigurnosti plovidbe u Hrvatskoj, kojem pripadaju i lučke kapetanije, zaposleno 400-tinjak radnika.
Važno je napomenuti da ovaj broj od 397 zaposlenih ne odnosi se isključivo na lučke kapetanije, već uključuje i zaposlenike u samoj Upravi sigurnosti prometa u Zagrebu. Dakle, brojka koju nam je dostavilo resorno Ministarstvo obuhvaća i one koji more eventualno vide jednom godišnje ili kad se dođu slikati na za novinare priređenim akcijama nadzora.
U Hrvatskoj postoji 12 lučkih kapetanija te 61 ispostava diljem Jadrana i kontinenta. Najveća je lučka kapetanija Rijeka sa 19 ispostava.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
Iz Lučkih kapetanija ove godine dalo otkaz 13 djelatnika – Ministarstvo mora: “Ima ih sasvim dovoljno!”
Puno je problema u lučkim kapetanijama diljem Jadrana, o čemu smo više puta pisali, a posebno što redovito dobivamo dojave kako sve više zaposlenih odlazi. Ne žele raditi za mizerne plaće, odnosno ne žele imati toliku odgovornost s neadekvatnom opremom. Nakon što u posljednjoj havariji kod Mljeta djelatnici Lučke kapetanije
