Njemačka je u četvrtak poslala nekoliko borbenih zrakoplova Eurofighter iz baze Nervenich na poljski vojni aerodrom Malbork, objavila je Luftwaffe. Riječ je o odgovoru saveznika na nedavna ruska kršenja zračnog prostora iznad Baltika i prelete dronova preko teritorija NATO-a.
Raspoređivanje je najavljeno još u listopadu, a njemački ministar obrane Boris Pistorius poručio je da Njemačka time jača obranu istočnog krila saveza. Zapovjednik zračnih snaga Holger Neumann dodao je da je to “snažan signal podrške Poljskoj i NATO-u”.
Njemački borbeni avioni već su ranije bili stacionirani u Malborku, koji se nalazi oko 60 kilometara od Gdanjska i 80 kilometara od ruske enklave Kalinjingrad. U Poljsku stiže i oko 150 pripadnika Bundeswehra – piloti, tehničari, logističari, vojna policija i osiguranje objekata – a njihov ostanak predviđen je do ožujka.
Ulaganje u obranu
Podsjećamo, europske države posljednje dvije godine intenzivno ulažu u obranu, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu pokazala ranjivosti kontinenta. Njemačka je nakon desetljeća nedovoljnog financiranja najavila masivni “Zeitenwende” – povijesni zaokret u obrambenoj politici. Poljska je postala jedna od najnaoružanijih država u Europi, nabavljajući američke sustave Patriot, tenkove Abrams i južnokorejske haubice, a cilj joj je imati najveću kopnenu vojsku u Europskoj uniji, piše Fenix.
Baltičke države kontinuirano upozoravaju na rusku prijetnju, navodeći da je ruska vojska, unatoč gubicima u Ukrajini, i dalje sposobna provoditi hibridne operacije, špijunažu i mjerenje obrambene spremnosti NATO-a. NATO je udvostručio zračne patrole nad Baltikom jer su se u više navrata pojavljivali neidentificirani ruski zrakoplovi koji nisu komunicirali s kontrolama leta ni poštovali međunarodne protokole.
Ruski dronovi već su dvaput pali na teritorij NATO-a – u Poljskoj i Rumunjskoj – što je izazvalo velike diplomatske reakcije i dodatno povećalo spremnost savezničkih vojski. Europske zemlje ubrzano pune skladišta streljiva, nakon što se pokazalo da EU nema dovoljno kapaciteta za dugotrajnu visoko-intenzivnu borbu. Pokrenuti su novi fondovi i zajedničke nabave.
Finska i Švedska ulaskom u NATO dramatično su promijenile stratešku sliku sjeverne Europe. Rusija je najavila da će na granici s Finskom rasporediti dodatne raketne sustave. Kalinjingrad ostaje jedna od najvećih sigurnosnih točaka u Europi, jer se u toj ruskoj enklavi nalaze projektili sposobni nositi nuklearne bojeve glave, a često se izvode i vojne vježbe blizu poljske i litavske granice.
NATO povećava broj vojnika u istočnoj Europi, uz stalne rotacije snaga u Rumunjskoj, Poljskoj, Litvi i Latviji. Cilj je brzo reagiranje u slučaju eskalacije. Europske vlade upozoravaju na porast ruskih kibernetičkih napada i sabotaža, uključujući incidente na plinovodima, komunikacijskim kablovima i elektroenergetskim mrežama, što dodatno pojačava potrebu za većim nadzorom i vojnom prisutnošću.
