Davor Njirić tijekom 21 godine rada bio je glavni savjetnik niza ministara turizma, sudjelovao je u razvoju poslijeratne strategije turizma u vrijeme ministra Nike Bulića, a danas je konzultant i kompetentan poznavatelj turističke djelatnosti. Odlučio je reagirati nakon viđenog stanja u luci Krilo Jesenice, gdje ministrima u resorima turizma, mora, ekologije i prostornog planiranja, želi skrenuti pozornost na tempiranu bombu koju predstavlja ova luka.
Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:
Poštovani ministri, znate li da kada se zapali jahta na vezu, ne izgori ona, nego i bočno vezane do nje?
Povod ovog javnog obraćanja je intervju kojeg je objavila televizija N1 s glavnim urednikom portala Morski HR gospodinom Juricom Gašparom na temu nereda u luci Krilo Jesenice, koji upozorava na krajnje zabrinjavajuću činjenicu da se ova luka, koja je u naravi, zimovalište malih obalnih kruzera, pretvorila u sve što ne smije biti, a to je luka za održavanje i popravke brodova na vezu s improviziranom mrežom priključaka na struju, neurednim odlaganjem i zbrinjavanjem otpada. Međutim to nije sve. Najgore je što su, kao nigdje na Sredozemlju, 135 brodova vezani bočno jedan do drugoga, kao „sardine u konzervi“ bez nužne protupožarne zaštite. Gospodin
Gašpar se pita: Što će se dogoditi ako plane jedan od brodova?
Poštovani ministri, znate li da kada se zapali jahta na vezu u nekoj marini ne izgori samo ona nego i bočno vezane jahte do nje. Znate li da je bilo takvih slučajeva u našim marinama pored dobro organizirane i učinkovite protupožarne zaštite? Tko će za to odgovarat, mali brodari koji godinama ukazuju na nedostatak prikladnog zimovališta za flotu ili troma neučinkovita državna administracija?
Imali ste priliku stvoriti zakonske preduvjete za rješenje problema nedostatka zimovališta flote malih obalnih kruzera kada se pripremao novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Tu ste priliku propustili. Ovo je samo jedan primjer da novi zakon ne rješava pravni nered na pomorskom dobru i morskim lukama.
Trebaju li nam zimovališta za male obalne kruzere?
Ovo je problem oba ministarstva, pa je logično pitati: Zašto u radnoj skupini za izradi novog zakona nije bio i predstavnik ministarstva nadležnog za turizam? Donošenje novog Zakona je bila prilika konačno definirati politiku Vaših ministarstava oko pitanja: Trebaju li hrvatskom turizmu luke posebne namjene – zimovališta malih obalnih kruzera, poput luka posebne namjene – marinama u kojima zimuju jahte i druga plovila nautičkog turizma?
Odgovor na ovo pitanje bi se trebao naći u strategiji koju nemamo. Name, zadnja je bila „Strategija razvoja nautičkog turizma 2009.-2019.“ koju su zajedno donijela dva ministarstva, a potpisali je ministar Božidar Kalmeta i ministar Damir Bajs.
Sada sva plovila nautičkog turizma osim malih kruzera imaju zimovališta. Naime, Hrvatska ima 64 luke posebne namjene – „marine“ u kojima zimuju jahte i druga plovila, a flota od oko 200 malih kruzera nema luke posebne namjene – „zimovališta malih kruzera“, nego su „podstanari“ u lukama otvorenim za javni promet.
Krstarenja na „malim kruzerima“ s oko 20 kabina su uspješan proizvod hrvatskog nautičkog turizma. Rijetko koja zemlja ima ovakve „male ploveće hotele“. Stalan rast potražnje za ovim načinom krstarenja omogućio je neočekivano brzi razvoj ove flote. Procjenjuje se da danas naš nautički turizam raspolaže s više od 200 malih kruzera s oko 8.000 postelja u 4.000 kabina. Nažalost o njima nema službenih statističkih podataka, kao da nisu značajan segment nautičke ponude. Ovi kruzeri su u vlasništvu obitelji hrvatskih pomoraca tzv. „malih brodara“ koji s ponosom kažu: „To je najveća flota malih kruzera na svitu!“
Najveći dio ove flote zimuje u luci Krilo Jesenice (oko 135 brodova), te susjednim lukama Sumpetru, Oriji i Bajnicama. Dakle, ove luke su u naravi postale „zimovališta malih kruzera“. Neke su u zimskim mjesecima potpuno zauzete kruzerima na zimovanju, a u ljetnim mjesecima se koriste za pristajanje kruzera na krstarenjima i druge potrebe. Luke koje se sada koriste za zimovanje, u pravilu, se ne mogu proširivati zbog dubine mora od 30 i više metara. Potrebno je tražiti druga rješenja koja zahtijevaju manja ulaganja. Poznato je da je u planu izgradnja novih luka, ali nije poznato kakav će one imati pravni status.
Logično je da takve luke dobiju status „zimovališta malih kruzera“. Nažalost, novim zakonom nije uvedena nova vrsta luka posebne namjene, „zimovališta malih kruzera“. Podsjetimo se, sada je zakonom propisano da se luke posebne namjene razvrstavaju u: 1. vojne luke, 2. luke nautičkog turizma (marine), 3. industrijske luke, 4. brodogradilišne luke i 5. sportske, ribarske i druge luke slične namjene.
Luka Tatinje u Pločama je idealna, a trenutno mrtvi kapital
Ovaj problem se može riješiti jednostavno: Izmjenama i dopunama Zakona treba propisati da su luke posebne namjene i „zimovališta malih kruzera“; pravilnikom treba propisati posebne mjere protupožarne zaštite u koje spada i primjerena iskorištenost aquatorija, koja omogućava isplovljavanje u slučaju požara; treba ih planirati državnim planovima; ne moraju biti samo na području Srednje Dalmacije, mogu biti tamo gdje postoje optimalni prirodni uvjeti i najmanji troškovi izgradnje, npr. u uvali Tatinje, u Pločama u neperspektivnoj vojarni državnom „mrtvom kapitalu“; treba koristiti sredstva iz Nacionalnog programa obnove i oporavka (NPOO)“ i drugih fondova EU.
Luke posebne namjene „zimovališta za male kruzere“ bi bile luke s dvojnom namjenom, zimi zimovališta malih kruzera, a ljeti luke otvorene za javni promet.
Poštovani ministri, u interesu razvoja hrvatskog pomorstva i turizma dogovorite se da se promjenom zakona riješi problem „zimovališta malih kruzera“, kao luke posebne namjene, kojima bi upravljale lučke uprave.
Moja reakcija na članak je…
