Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da će njegova zemlja i njezini europski partneri ubrzati razvoj novog oružja dugog dometa, ističući ruski Orešnik kao tehnološko dostignuće sposobno kratkoročno promijeniti ravnotežu snaga.
Ruska vojska je prošli tjedan upotrijebila svoj najsuvremeniji hipersonični balistički raketni sustav Orešnik kako bi, tvrdi Moskva, napala ukrajinski zrakoplovni pogon u Lavovu, koja je, servisirala zrakoplove F-16 i MiG-29 u blizini poljske granice. Ukrajinci nisu potvrdili da je ovo bila meta, već pišu o “energetskoj infrastrukturi”.
“U dometu smo ovog oružja”, upozorio je Macron vojnike u govoru u zračnoj bazi Istres-Le Tube. Napomenuo je da Francuska nastoji nabaviti slično oružje putem takozvane inicijative Europski pristup udaru dugog dometa (ELSA). “Inicijativa koju smo pokrenuli, poznata kao ELSA, savršeno je logična s obzirom na to da smo upravo po drugi put svjedočili ispaljivanju rakete vrlo dugog dometa, poznate kao Orešnik”, rekao je Macron publici, a prepis govora se nalazi na službenoj stranici predsjedničke Elizejske palače.
“Ako želimo ostati relevantni, mi Europljani – a posebno Francuska, koja ima određene tehnologije – moramo nabaviti ovo novo oružje koje će kratkoročno promijeniti situaciju”. “Posebno s našim njemačkim i britanskim partnerima moramo postići snažan napredak u pogledu ovih sposobnosti udara dugog dometa… kako bismo povećali naš kredibilitet i podržali našu sposobnost nuklearnog odvraćanja”, dodao je.
Praznina koju treba popuniti
Program ELSA, koji su 2024. godine pokrenule Francuska, Njemačka i Poljska (a kasnije su im se pridružile Švedska, Italija, Velika Britanija i Nizozemska), nastoji iskoristiti zajedničke europske troškove i industrijsku snagu za razvoj konvencionalnih udarnih sposobnosti dugog dometa, iako još nije izradio konkretne planove. Program je još na razini ideje, ali se špekulira o dometu od oko 2000 km. Takav projektil omogućio bi Europskoj uniji autonomnu sposobnost dubokih udara bez oslanjanja na američke sustave (npr. Tomahawk). Hitnost oko ovakve ideje dolazi uslijed rata u Ukrajini.
Ranije je međunarodni INF ugovor zabranjivao raspoređivanje i razvoj projektila u dometima između 500 i 5500 km. Međutim, nakon raspada INF ugovora, postoji velika potražnja za razvojem projektila u tim dometima. Prema izvješću koje je objavio institut IISS, europske zemlje posjeduju krstareće projektile lansirane iz zraka i s mora; međutim, nijedna europska članica NATO-a nema krstareću projektil lansiran sa zemlje s dometom većim od 300 km, osim Turske.
Ruski Orešnik
Ruski Orešnik je balistička raketa srednjeg dometa (IRBM) i ima procijenjeni raspon dometa od 3500 do 5500 km. Rusija je prvi put ispalila Orešnik na navodnu tvornicu oružja u ukrajinskom gradu Dnjepru u studenom 2024., opisujući to kao uspješan “borbeni test”. Tvrde da je masovna proizvodnja od tada započela, a Rusija je sustav rasporedila u Bjelorusiju krajem 2025.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je da Orešnik nema premca u svijetu, uspoređujući njegovu snagu s “padajućim meteorom”. Prema njegovim riječima, sustav nosi desetke samonavodećih bojevih glava sposobnih pogoditi više ciljeva putujući deset puta brže od zvuka.
Drugi napad na Orešnik izveden je kao dio ruskog odgovora na pokušaj navodnog “terorističkog napada kijevskog režima” na predsjedničku rezidenciju u Novgorodskoj oblasti, prema priopćenju moskovskog Ministarstva obrane. Snimke nadzornih kamera iz Lavova zabilježile su brojne projektile koji su se brzo spuštali s neba, ali Kijev još nije potvrdio opseg štete.
Gradonačelnik Lavova o napadu Orešnikom: Posljedice su mogle biti katastrofalne, ali Rusi nisu željeli učiniti ovo
