U Francuskoj su od sutra, 10. rujna, najavljeni masovni prosvjedi u organizaciji sindikalnih udruga i drugih nezadovoljnika trenutačnim gospodarskim stanjem u zemlji i općenito smjerom u kojem Francuska ide. Definitivno ih neće zaustaviti ni sinoćnji pad vlade koji je destabilizirao položaj predsjednika Emmanuela Macrona koji sada mora brzo tražiti nova kadrovska rješenja za položaj premijera s obzirom kako ima „preča posla“ geopolitičke prirode koji se tiču Europe i šire pa mu politička i socijalna nestabilnost u zemlji nikako ne idu u prilog.
Kako god bilo, vlada premijera Françoisa Bayroua pala je u ponedjeljak navečer nakon što su zastupnici odbacili njegov prijedlog o povjerenju s veliko razlikom od 364 glasa za i 194 protiv.
Ovaj rezultat produžuje francusku političku krizu, čineći Bayroua četvrtim premijerom u nešto više od godinu dana i koji je, poput svog prethodnika Michela Barniera, srušen je zbog proračuna. O tome piše Euractiv.
U posljednjem apelu prije glasovanja, Bayrou je upozorio da je „podložnost dugu poput podložnosti oružjem“, napominjući da su francuski dugovi dosegli 3,415 bilijuna eura.
Prkoseći i ljevici i krajnjoj desnici, podsjetio je zakonodavce da imaju „moć srušiti vladu“, ali ne i moć „izbrisati stvarnost“. No, predsjednik socijalističke skupine Boris Vallaud u oštrom je govoru osudio Bayrouova „lažna obećanja i izdaje“, izjavivši da je „sada na ljevici da vlada“.
Vođa krajnje desnice Marine Le Pen povećala je pritisak na Emmanuela Macrona, pozivajući ga da se “odmakne pred narodom”. Raspuštanje Skupštine (a time i sazivanje izvanrednih izbora, op.GN.), inzistirala je, “nije opcija već obveza”.
Nakon što je u kolovozu raspisao glasovanje zbog francuskih „katastrofalnih financija“, premijer je pojačao svoje medijske nastupe kako bi uvjerio Francuze u prednosti svoje politike štednje od 44 milijarde eura.
Do ponedjeljka se činilo da se pomirio s napuštanjem dužnosti, završivši svoj govor sramežljivim “pozivom na kompromis”. U utorak bi trebao predati ostavku predsjedniku Emmanuelu Macronu.
Macron: Ukrajinski saveznici dogovorili se o sigurnosnim jamstvima
Nije dugo izdržao
Nakon pada Barniera u prosincu 2024., Bayrou je Macronu rekao da teži “postizanju velikih stvari” u 30 mjeseci koje ima do predsjedničkih izbora 2027. Po preuzimanju dužnosti u siječnju, uspio je ispregovarati krhki “pakt o nepovjerenju” sa Socijalističkom strankom (PS).
Ipak, nije uspio revidirati izrazito nepopularnu mirovinsku reformu iz 2023., kojom je dob za odlazak u mirovinu podignuta sa 62 na 64 godine, otuđivši čak i najmanje borbene njegove protivnike s ljevice.
Krajnje desničarski Nacionalni skup isprva je odlučio igrati na kartu odgovornosti, isključujući pokušaje rušenja vlade u proljeće. No prvostupanjska osuda Marine Le Pen u slučaju asistenata Europskog parlamenta uvjerila ju je kako je vrijeme da promijeni situaciju i preuzme vlast, dok njezina predsjednička kandidatura visi o koncu. I tako je Bayrou u Matignonu izdržao samo devet mjeseci, unatoč svom ugledu vještog pregovarača.
Što sada?
Macronu je trebalo gotovo dva mjeseca da imenuje Barniera nakon drugog kruga prijevremenih parlamentarnih izbora u ljeto 2024., a 10 dana da odredi Bayroua kao njegovog zamjenika.
Ovaj put, Elizejska palača reagirala je unutar nekoliko minuta nakon rezultata, rekavši da je predsjednik “primio na znanje” Bayrouov pad i da će imenovati nasljednika u nadolazećim danima.
S obzirom na to da prosvjedi i štrajkovi trebaju početi 10. rujna, Macron je pod pritiskom da djeluje brže. “Oproštajne zabave” u čast Bayrouova pada već se organiziraju u ponedjeljak ispred mnogih gradskih vijećnica diljem Francuske.
Osim proračuna za 2026., niz pitanja ostaje neriješeno, od potpisivanja sporazuma sa zemljama Mercosura do pronalaženja kompromisa o statusu francuskog prekomorskog teritorija Nove Kaledonije.
Krajem kolovoza francuski predsjednik obećao je da će se „gospodarska agenda“ definirana s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom provesti do kraja, čak i ako vlada padne. Zasad će Macronov prioritet biti imenovanje novog premijera koji će ga moći poštedjeti još jednog raspada.
Uskoro vojska na ulicama Bruxellesa u obračunu protiv narko-bandi
Pozivi na nove izbore
Kako piše američki Bloomberg, s obzirom na to da su parlamentarci u pat poziciji i bez očitih rješenja, neke stranke, uključujući krajnje desnu stranku Marine Le Pen, pozivaju na nove parlamentarne izbore, ali Macron se navodno opire. Njegovi saveznici tvrde da je malo vjerojatno da će to riješiti podjele u francuskoj politici: štoviše, to bi samo riskiralo davanje veće moći krajnjoj desnici.
Nakon Bayrouovog neuspjeha u ponedjeljak, Macronov ured je priopćio da će imenovati novog premijera u nadolazećim danima, što znači da predsjednik neće pribjegavati izbornom procesu i želi brzo reagirati.
Ali Macron ima vrlo malo opcija. Najočitiji izbor bio bi još jedan centrist koji bi slijedio Macronovu opću liniju – to je bio Bayrou. Sadašnji ministar obrane, 39-godišnji Sébastien Lecornu, odgovara tom opisu i bio je jasan favorit u nedavnoj rekonstrukciji.
Gérald Darmanin, 42, također bi se mogao dokazati. Poput Lecornua, dolazi iz desnog centra i ima dugu povijest služenja Macronu na raznim ministarskim dužnostima. Ministrica rada Catherine Vautrin ima sličnu političku pozadinu.
Problem je sljedeći: tko god preuzme premijersku dužnost, na kraju će ga smijeniti parlament.
Visoke cijene energije čine europske tvrtke nekonkurentnima: Puno je bolje u SAD-u i Kini
