Makedonci ‘dokrajčili’ Jugoslaviju: Odmah im je prisjela samostalnost, podmukli potez nisu očekivali

Na današnji dan, 8. rujna 1991. godine Makedonci su raskrstili s Jugoslavijom. Tog rujanskog dana održavao se referendum o neovisnosti Sjeverne Makedonije. Izlaznost je bila 75.7%. Od 1 132 595 izašlih glasača, njih 96.4% bilo je za neovisnost, a 3.6% protiv. Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i neovisnu Makedoniju, s pravom udruživanja s neovisnim državama Jugoslavije?” Tako je nakon Slovenije i Hrvatske, ova zemlja postala treća jugoslavenska bivša.

Početak devedesetih godina prošlog vijeka u Jugoslaviju donosi prve referendume za neovisnost republika – od Slovenije u prosincu 1990. godine, početke oružanih sukoba u Hrvatskoj već proljeća 1991. godine. Na drugom kraju SFRJ, u Makedoniji, Kiro Gligorov se 1990. godine vraća u aktivnu politiku kroz sudjelovanje na forumima na kojima se raspravlja o budućnosti zemlje, piše BBC. U studenom 1990. godine, Makedonci glasaju na prvim višestranačkim izborima koji ne donose jasnog pobjednika nego političku krizu i duboku društvenu podjelu koja će pratiti zemlju i narednih decenija.

Formira se tehnička vlada, a Kiro Gligorov dobija mandat prvog predsjednika Makedonije u siječnju 1991. godine. S ove pozicije, Gligorov je imao presudan utjecaj i na referendum za neovisnost Makedonije. Više od 95 posto birača zaokružilo je potvrdan odgovor čime su se stvorili uvjeti da i Makedonija stane u red za međunarodno priznanje. “Bilo je mnogo povika da kasnimo, da Gligorov nije u stanju da se odveže od svojih sentimenata prema Jugoslaviji. Istina je bila da su drugi žurili u rat, a ne da smo mi kasnili”, rekao je za BBC tadašnji šef makedonske diplomacije Denko Maleski.

Kiro Gligorov, začetnik moderne Makedonije

Prvi makedonski ministar vanjskih poslova smatra kako je u procesu osamostaljivanja Makedonije do izražaja došla sposobnost Gligorova da gasi požare. “Znao je i da se sklanja, ali to je bio plod dobre procjene odnosa snaga i toga tko vodi igru u ratnim vremenima te da vrlo malo ovisi o Makedoniji. On je tijekom ratova išao jedan korak iza događaja, a drugi su išli ispred – tako je polako vodio zemlju ka neovisnosti.” Kiro Gligorov bio je prvi predsjednik neovisne Makedonije, uspješno je, bez rata, izvodeći iz jugoslavenske federacije početkom 90-ih godina prošlog vijeka.

Njegova karijera počinje pet decenija ranije, kroz djelovanje u makedonskom komunističkom pokretu tijekom Drugog svetskog rata, a potom i kroz visoke političke funkcije u komunističkoj Jugoslaviji – ministra financija, predsjednika Skupštine, člana Predsjedništva Saveza komunista. „Pod njegovim vodstvom, Makedonija je uspela ostvariti ono što nije pošlo za rukom nijednoj drugoj republici Jugoslavije – da na miran način stekne neovisnost, u uvjetima strašnog rata.

“Njegov takt i inteligencija uveli su zemlju i narod u međunarodnu zajednicu kao suverenu državu, što je došlo nakon brojnih pokušaja da se očuvaju veze između članica federacije”, prisjetio se za BBC nekadašnji makedonski šef diplomatije Maleski. Kiro Gligorov umro je u Skoplju, 1. siječnja 2012. godine. U makedonskoj prijestolnici, danas se po njegovom imenu zove jedan od bulevara, kao i nedavno otvorena moderna škola. Njegova statua dio je spomenika ASNOM-u (Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Makedonije), političkom tijelu makedonskih partizana na kraju Drugog svjetskog rata, u kome je Gligorov imao jednu od prvih funkcija.

Diplomatski sukob s Grčkom

Područje današnje Sjeverne Makedonije nalazilo se nekoć sjeverno od helenske Makedonije, a danas se njezina južna granica proteže duž grčke pokrajine Makedonije. Grčka tvrdi da ima pravo na ime Makedonija i njezino povijesno nasljeđe, uključujući najvećeg vladara Aleksandra Velikog i optužuje Skoplje da ima teritorijalne pretenzije i pripisuje si grčku povijest. Otkako je Makedonija izašla iz Jugoslavije 1991. godine, Atena je blokirala Skoplje na međunarodnoj pozornici te dopuštala međunarodne nastupe ove zemlje samo pod imenom FYROM.

Nakon godina prosvjeda i beskonačnih diplomatskih pregovora Atena i Skoplje su se u lipnju 2018. godine usuglasili kako će se nekadašnja jugoslavenska republika odsad zvati Republika Sjeverna Makedonija. Dogovor je pao nakon 27 godina diplomatskog natezanja. Cilj ovog dogovora bio je prekid grčkog blokiranja napora Makedonije da se euroatlanski integrira. “Makedonsko pitanje” predstavljalo je do potpisivanja sporazuma jedan od ključnih problema Balkanskog poluotoka, koji se ogledao kroz teritorijalne pretenzije susjednih država na Makedoniju i pitanja o postojanju makedonskog naroda, a samim time i makedonskog jezika, piše tportal.

Bugari, Grci i Srbi, svatko iz svojih razloga, godinama su zastupali tezu o nepostojanju makedonskog naroda i jezika, iako se sami stanovnici nazivaju i smatraju Makedoncima, a svoj jezik nazivaju makedonskim jezikom. Makedonska etnička pripadnost postala je predmet sporenja još za vrijeme trajanja Berlinskog kongresa 1878. godine, na kojem je Srbija dobila neovisnost, a Bugarska autonomiju. Berlinskim ugovorom, naime, priznate su Rumunjska, Srbija i Crna Gora kao suverene države, a Bugarska je podijeljena na dva dijela. Južni dio, koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, postao je autonomna pokrajina Istočna Rumelija, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneževina Bugarska. Srbija je pak znatno proširena te je dobila četiri okruga na račun Turske.

Makedonija danas

Sjevernoj Makedoniji tek su 2022. godine otvoreni pregovori o članstvu u Europskoj uniji, ali je potom uslijedio ultimatum Bugarske koja želi da Skoplje promijeni ustav i prizna bugarsku manjinu. Premijer RH Andrej Plenković rekao je novom premijeru Sjeverne Makedonije Hristijanu Mickoskom da je njegova zemlja doživjela previše nepravde na svom putu prema Europskoj uniji i da će se Hrvatska nastaviti zalagati za ubrzanje tog procesa.

“Mislim da je napravljeno toliko ustupaka s makedonske strane, da bi rijetko koji narod i rijetko koja država prihvatili učiniti toliko iskoraka sa svoje strane ne bi li ubrzali svoj put prema članstvu u Europskoj uniji”, rekao je Plenković koji je krajem kolovoza primio Mickoskog u Zagrebu te dodao da ga ohrabruje što je podrška naroda Sjeverne Makedonije eurointegracijama unatoč svemu visoka, oko 70 posto.

Inače, nacionalistička stranka VMRO-DPMNE pobijedila je na makedonskim parlamentarnim izborima u svibnju i oformila vladu. Time je okončano sedam godina vladavine socijaldemokrata koji su 2018. potpisali sporazum s tadašnjom grčkom vladom, uz posredovanje UN-a, i smatralo se da je time riješen spor oko naziva zemlje. Promjena imena omogućila je Sjevernoj Makedoniji da uđe u NATO 2020. godine i trebala ju je približiti Europskoj uniji.

Nova predsjednica Sjeverne Makedonije prkosi Grcima: Nije htjela izgovoriti puno ime države

No, zbog bilateralnih pitanja Sjevernu Makedoniju počela je kočiti Bugarska, a staro ime zemlje upotrijebljeno je nekoliko puta na najvišoj razini od dolaska na vlast nove vlade, što je izazvalo kritike u Grčkoj. Plenković je rekao da su “u ovom trenutku bilateralni odnosi između Bugarske i Sjeverne Makedonije važniji nego komentari na nekoliko javnih nastupa nakon održanih izbora u Sjevernoj Makedoniji” i da je najvažnije da se “pregovori formalno započnu”.

Novi premijer Sjeverne Makedonije priznao je u četvrtak u Zagrebu u svom prvom inozemnom posjetu od stupanja na dužnost da je “jako teško i bolno koristiti (dodani) pridjev na svim službenim susretima”. Unatoč tome shvaća da je članstvo u Uniji “realnost Sjeverne Makedonije” i da je samo potrebno “da im se vrata malo odškrinu” i napokon započnu pregovori.