Od samog početka travnja, čim je temperatura narasla za koji stupanj, u gradskim predjelima gdje se obično gnijezde mogli ste u noći čuti prepznatljivo glasanje jedne od ugroženijih grabljivica – ćuka. Njegovo jednolično dozivanje odjekuje već par tjedana, ove su godine, kao i brojne druge ptice selice, uranili.
-Uranili su i slavuji i vuge, nisu ćukovi jedini, otprilike tjedan ranije došli su nego inače dolaze kod nas. Neke su pak ptice okasnile, ali tako je to s pticama, nikad ništa nije posve sigurno u rasporedu – tumači nam neretvanski ornitolog hobist iz ornitološkog društva Brkata sjenica i veliki ljubitelj i spašavatelj ptica Bariša Ilić. stalno je na terenu, promatra cijele godine, prstenuje, bilježi i spašava koju se pticu spasiti može. Ćukovi su u ovo doba lijepi dodatak toplim sumracima, posebno na našem području gdje se oni po dolasku iz Afrike gnijezde i uživaju do rane jeseni.
-Ovaj ćuk je najzastupljeniji u Dalmaciji, ima ga gdje god se okrenete, blizu starih kuća, pod krovovima, u dupljama stabala… Evo sinoć sam u vrtu uhvatio tri ćuka i prstenovao ih, eto, svugdje ih ima!” – dodaje Ilić koji je jučer sudjelovao u spašavanju orla zmijara. Ptice grabljivice, baš poput malenog ćuka, jako su ugrožene, ne samo prirodom nego nama i našim načinom života – automobilima, nestajanjem staništa i drugim grabljivcima, poput mačaka.
-Oni će za oko mjesec dana otprilike početi imati mlade. E sad, problem s mladim ćukovima je da često ispadnu iz gnijezda dok još nisu potpuno spremni, kad im fali 3 – 4 dana do toga da mogu letjeti i obraniti se. Oni izlete i tad su na meti svega i svakoga. ima tako malih ćukova koji se osjećaju hrabrije nego bi smjeli i takve se stvari uredno događaju” – tvrdi Ilić. Ne bi bio prvi put da su građani naletjeli na mladog ćuka koji još ne može letjeti, a ispao je iz gnijezda. Kako im pomoći i kako postupiti u tom slučaju?
-Ako je malo veći, dovoljno ga je premjestiti na neko povišeno mjesto, na kakvu ravnu površinu gdje ga ne može dohvatiti mačka, može i na balkon koji je otvoren jer njega roditelji pronađu bez problema i hrane ga na tome mjestu sve dok on za nekoliko dana sam ne poleti. Zna se dogoditi da ima i hrabrijih i tvrdoglavijih, pa ako ih premjestite on opet odluči da bi mogao letjeti pa ispadne, e onda se ta ptica mora uzeti na sigurno i othraniti. To je obično tek par dana, toliko njima treba da se osposobe i onda on ode dalje.”
Mladi su ćukovi kao mala neposlušna djeca sklona nepodopštinama, a njihovo karakteristično glasanje onaj noćni ‘ćuuuk‘ nekako najavljuje toplija vremena. Kao onaj poseban cijuk čiopa koje čim ih čujete javljaju da je pravo proljeće tu. Tako se glasaju, govori ornitolog Ilić, dozivaju, komuniciraju i traže partnere. No ćukovi su, kako prvi dolaze, među prvima i spremni za odlazak, već u ranu jesen. Dok druge ptice uživaju, razmnožavaju se i hrane se sve do zime, ćuk se već upućuje natrag u Afriku.
-Na našem području, a u Hrvatskoj i više, imamo dvije vrste ćuka, ovaj naš mali kojeg raspoznajemo po glasanju i još jednoga. Sivi ćuk uopće nije selica nego stanarica, on se ovdje odavno udomaćio, tu živi i ne ide nikamo. Malo je veći, obliji i on je, za razliku od našeg malog običnog ćuka i dnevna i noćna ptica. Ima i drugačije glasanje, zapravo puno vrsta različitih glasanja, nekad zvuči poput lisice. A naš ćuk je baš noćna ptica, ima samo jedan karakterističan zvuk i nećete ga vidjeti čak ni u sumrak, nego samo noću.”
Glasanje ćuka često je u ovim krajevima povezano s praznovjerjima, posebno onima lošima, da njegovo glasanje govori o nečijem odlasku na onaj svijet. Zašto je na tako lošem glasu, a zapravo zvuči vrlo ugodno i smirujuće?
-To je tako, mada nema nikakve logike. Valjda je negdje nekad neki ćuk sletio na kuću u kojoj je u tom trenu netko umro i tako se to praznovjerje raširilo. Ćuk je dobra ptica, korisna, jede štetočine, a sleti negdje da se ugnijezdi i ide za hranom, vrlo jednostavno, a ne da predviđa loše stvari.” – kroz smijeh govori Bariša Ilić.
Često mu u ruke dospiju ptice, obično ugrožene grabljivice, s različitim ozljedama. Ako su lakše ozlijeđene, ostaju kod njih na rehabilitaciji.
-A ako je ozljeda veća, poput slomljenoga krila i slično, mi surađujemo sa Sokolarskim centrom u Šibeniku i pticu onda šaljemo njima. Oni imaju veterinare i sve uvjete za liječenje i rehabilitaciju.”
Ako naletite na malog ćuka izvan gnijezda – na Facebook stranici ornitološkog društva brkata sjenica možete se dobro informirati o tome kako mu pomoći. U suprotnome, uživajte u noćnim dozivanjima male grabljivice.
