Sjedinjene Države najavile su nove sankcije brodarskim tvrtkama i plovilima za koje tvrde da pomažu u prijevozu venezuelske nafte, stavljajući dodatni pritisak na ekonomski temelj režima predsjednika Nicolasa Madura dan nakon što su zaplijenila sankcionirani tanker koji je vjerojatno prevozio naftu vrijednu milijune dolara kod obale zemlje, piše CNN.
Tri nećaka Madurove supruge, Cilie Flores, kao i još jedan poduzetnik povezan s Madurom, također su imenovani na popisu sankcija koji je objavilo američko Ministarstvo financija. Dvojica sankcioniranih nećaka prethodno su osuđena za trgovinu drogom u SAD-u prije nego što su pušteni u razmjeni zatvorenika.
Ministarstvo financija priopćilo je da je šest plovila sudjelovalo u “obmanjujućim i nesigurnim praksama plovidbe” koje su osiguravale financijska sredstva Madurovoj vladi. Četiri plovila plove pod panamskom zastavom. Druga dva plove pod zastavom Cookovih otoka i Hong Konga.
Navodna borba protiv droga pada u drugi plan
Ovaj potez dodatno eskalira višemjesečnu kampanju pritiska Trumpove administracije na Venezuelu koja je uključivala premještanje 16 tisuća vojnika i jurišne skupinu predvođenu nosačem zrakoplova u Karibe, napade na sumnjive brodove s drogom i ponovljene prijetnje Maduru.
U srijedu su naoružani američki vojnici zaplijenili tanker s naftom u međunarodnim vodama uz venezuelsku obalu koji je navodno bio uključen u “nedozvoljenu mrežu prijevoza nafte” koja je podržavala zemlje poput Venezuele i Irana, prema izjavi državne odvjetnice Pam Bondi
Trumpova administracije je pokušala i preuzimanje tankera i njegovog višemilijunskog tereta opravdati borbom protiv krijumčarenja droge. Navodno je to, tvrde, nafta kojom Maduro financira svoj “narkoterorizam” kojim se uništavaju životi američkih građana.
Venezuela je dom najvećih poznatih rezervi sirove nafte na planetu, ali međunarodne sankcije i duboka ekonomska kriza osakatile su naftnu industriju te zemlje. Državna naftna i plinska tvrtka PDVSA i dalje predstavlja najveći izvor prihoda za Madurovu vladu u financijskim problemima, dijelom zahvaljujući mreži sumnjivih brodova koji krijumčare venezuelansku naftu u globalne lance opskrbe.
Zapljena tankera i najnovije sankcije protiv tvrtki i brodova optuženih za pomaganje u prijevozu venezuelanske nafte mogle bi unijeti neizvjesnost u te operacije, rekao je Muyu Xu, viša analitičrka za naftu u tvrtki za trgovinske informacije Kpler. “Ono na što moramo paziti sljedećih nekoliko dana je hoće li se utovari odgoditi i hoće li (Venezuela) vidjeti manje tankera koji idu prema Karibima”, rekla je za CNN. “Kako bi privukli te brodove, oni (Venezuela) vjerojatno moraju plaćati veće vozarine za brodovlasnike”, zaključuje.
Dodatne zapljene moguće su u nadolazećim tjednima jer SAD vrši pritisak na Madura, rekao je prethodno za CNN visoki američki dužnosnik.
Maduro je tvrdio da je Trumpova eskalirajuća kampanja protiv njega prvenstveno motivirana željom da Washington dođe do venezuelanske nafte. Reuters je izvijestio da je Maduro rekao da je brod, poznat kao Skipper, prevozio gotovo dva milijuna barela nafte “na međunarodna tržišta” kada je zaplijenjen.
Cijene nafte u Sjedinjenim Državama ostaju oko 58 dolara po barelu. S obzirom na to da tanker prevozi oko 1,8 milijuna barela sirove nafte iz naftnog polja Merey, Xu iz Kplera rekao je za CNN da će vrijednost iskrcanog tereta biti oko 84 milijuna dolara.
Venezuela proizvodi oko milijun barela nafte dnevno, ali samo oko 0,8% globalne proizvodnje sirove nafte. To je manje od polovice onoga što je proizvodila prije nego što je Maduro preuzeo kontrolu nad zemljom 2013. i manje od trećine od 3,5 milijuna barela koje je proizvodila prije nego što je socijalistički režim preuzeo vlast 1999.
Ciljani tankeri
Zaplijenjeni tanker bio je na putu za Kubu i prevozio je venezuelansku sirovu naftu kada su ga zaplijenile američke snage – otprilike u isto vrijeme kada je venezuelanska oporbena čelnica i dobitnica Nobelove nagrade Maria Corina Machado sletjela u Oslo, nakon što je prkosila zabrani putovanja i pobjegla iz zemlje. Tajming vjerojatno nije slučajan.
Tanker, prethodno nazvan Adisa, sankcioniran je od strane SAD-a 2022. zbog olakšavanja trgovine naftom za Hezbollah i iranske snage Islamske revolucionarne garde i Kudsa.
Prema satelitskim i brodskim podacima koje je pregledao CNN, Skipper je prošli mjesec sakrio svoju pravu lokaciju dok je bio usidren u venezuelanskom naftnom terminalu. Tanker je plovio pod gvajanskom zastavom, unatoč tome što nije registriran u Gvajani, priopćio je Odjel za pomorsku upravu te zemlje.
Niti jedno od šest plovila kojima je u četvrtak izrečena sankcija nije bilo na Karibima od ranog petka po istočnoameričkom vremenu, prema podacima AIS-a o brodarstvu koje je pregledao CNN.
Od ranog petka po istočnoameričkom vremenu, najmanje 8 tankera pod američkim sankcijama povezanim s Iranom ili ruskim ratom protiv Ukrajine nalazilo se u blizini venezuelskih luka ili uz njezinu obalu, prema podacima AIS-a o brodarstvu i podacima američkog Ministarstva financija. To uključuje tri tankera koja se nalaze oko naftnog terminala Port Jose, istog terminala na kojem je nedavno zaplijenjeni brod Skipper uočen na satelitskim snimkama prošlog mjeseca.
Maduro: Novo doba krađe i piratstva
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da će Skipper sada otputovati u američku luku, gdje američke vlasti namjeravaju preuzeti njegov naftni teret.
U međuvremenu, Maduro je rekao da zapljena označava “novo doba kriminalnog pomorskog piratstva na Karibima”, a njegova vlada je podnijela formalnu žalbu Međunarodnoj pomorskoj organizaciji.
Xu iz Kplera rekao je da bi, ako SAD počnu često uhićavati posade ili zadržavati terete, to mogao biti problem za sposobnost Venezuele da otpremi svoju naftu. “To bi zaista moglo biti problematično, jer bi možda u nekom trenutku ti vlasnici brodova osjetili da je rizik jednostavno previsok i da nitko ne želi doći”.
Američki napad na Venezuelu bi se mogao preliti na svijet
