Mato Šundrica završio je tri godine prijediplomskog studija Nautika na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Dubrovniku, trenutno je student prve godine diplomskog studija Pomorstvo, također na dubrovačkom Sveučilištu, odnedavno je zamjenik predsjednika Hrvatskog studentskog zbora te je vršitelj dužnosti predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku.
Nedavno je, 8. studenog, upravo u Dubrovniku održana konstituirajuća sjednica Hrvatskog studentskog zbora, izabrano je novo vodstvo, a Vi ste imenovani zamjenikom predsjednika. Što Vam osobno to znači, a što će značiti dubrovačkim studentima da je krajnji jug dobio važan i značajan glas u nacionalnom studentskom predstavničkom tijelu, što od Vas mogu očekivati i što možete napraviti za njih u toj poziciji?
– Zadnjih nekoliko godina Dubrovnik ima vrlo snažnu i prepoznatljivu poziciju u Hrvatskom studentskom zboru. Bivša predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku Antonela Đuraš bila je predsjednica HSZ-a, a i bivši predsjednik SZDU Marko Tolja obnašao je dužnost zamjenika predsjednika. I ove godine Skupština, odnosno predstavnici studenata iz cijele Hrvatske, ponovno su Dubrovniku povjerili tu funkciju. Meni osobno to puno znači jer sam dobio potporu i povjerenje kolega studenata na nacionalnoj razini, ali to doživljavam i kao veliku odgovornost da se glas juga čuje jasno i argumentirano, posebno kad govorimo o studentskom standardu. Blisko surađujem s predsjednikom HSZ-a Perom Josipom Maslaćem i cilj nam je da studenti osjete konkretne pomake u svakodnevici, ne samo kroz formalne odluke. Ovu poziciju želim iskoristiti za inicijative koje studentima dugoročno znače najviše, prije svega da se studentski rad prizna u mirovinski staž, te da se poboljša kvaliteta prehrane u menzama kroz izmjene Pravilnika o prehrani. To su mi među glavnim prioritetima koje bih volio realizirati u suradnji s predsjednikom i cijelim HSZ-om.
Sad ste vršitelj dužnosti predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, jeste li obnašali dužnost predsjednika? Prethodni su poništeni, a novi izbori za studentske predstavnike očekuju se 19. siječnja 2026. godine, hoćete li se kandidirati? Ako ste zainteresirani, što Vas motivira?
– Što se tiče Studentskog zbora Sveučilišta u Dubrovniku, nikada prije nisam obnašao dužnost predsjednika. U Skupštinu Studentskog zbora izabran sam prije dvije godine, a prvo sam imenovan za studentskog pravobranitelja. Ta mi je uloga omogućila da detaljno uđem u pravilnike, statute i zakone te da kroz konkretne slučajeve branim studente i njihova prava. Nakon toga postao sam zamjenik predsjednika i tu sam dužnost obnašao do 1. listopada 2025. godine, blisko surađujući s tadašnjim predsjednikom u organizaciji i realizaciji projekata. Na posljednjoj redovnoj sjednici bilo je potrebno izabrati vršitelja dužnosti predsjednika i izabran sam za tu funkciju. Planiram se ponovno kandidirati u Skupštinu Studentskog zbora, a nakon toga i kandidirati se i prvi put za predsjednika. Smatram da sam kroz dosadašnji rad skupio dovoljno iskustva da preuzmem tu odgovornu poziciju i da mogu ponuditi kontinuitet, ali i dodatnu energiju i konkretniji iskorak u onome što radimo. Važno mi je naglasiti da ta dužnost nije jednostavna jer se, kao student, vrlo brzo nađete u situaciji gdje morate razumjeti način funkcioniranja sustava, od izrade financijskog plana i različitih izvještaja, preko planiranja projekata i rokova, pa sve do upoznavanja procedura koje su dio javnog sektora, uključujući i javnu nabavu. Uz to, morate znati dobro komunicirati, objasniti studentima što radite i zašto to radite, prezentirati projekte na kvalitetan način i motivirati studente da se uključe. Upravo me najviše motivira odaziv studenata i osjećaj da ono što radimo ima smisla i da se vidi u svakodnevici studenata.
Na koje dosadašnje aktivnosti Studentskog zbora u Dubrovniku ste posebno ponosni, koje biste izdvojili?
– Ponosan sam na projekte realizirane u posljednje dvije godine, jer ih je bilo zaista mnogo i iza svega stoji velik trud, vrijeme i timski rad. Često se zna čuti stereotip da je Dubrovnik “loš studentski grad”, ali s tim se ne slažem. Taj dojam najviše vuče korijene iz prošlosti, kad Dubrovnik dugi niz godina nije imao studentski dom i pravu menzu. Danas je situacija bitno drugačija i studentski standard koji imamo može konkurirati najboljima u Hrvatskoj. Studentima su na raspolaganju moderan studentski dom, menza u kojoj obrok iznosi 0,87 eura, besplatna teretana te studentski klub Škatula, koji je postao središnje mjesto studentskog života i prostor u kojem se provodi velik dio aktivnosti. Samo u posljednja dva mjeseca realizirano je više od deset projekata koji su konkretno doprinijeli živosti studentskog života u Dubrovniku. Izdvojio bih suradnje s lokalnim restoranima koji studentima nude značajne popuste, pub kvizove na kojima redovito sudjeluje više od 40 ekipa, Studentske srijede na Vojnoviću uz studentske cijene, kao i studentsko putovanje na koje studenti putuju u veljači po iznimno jeftinoj cijeni.
Studentski Advent koji je organiziran pokazao je da Dubrovnik može ponuditi sadržaj koji bez problema može stati uz bok najboljim adventima u Hrvatskoj. Posebno bih naglasio i da je nedavno predstavljena studentska aplikacija SZDU, nastala u suradnji s DuRideom, gdje studenti imaju informacije na jednom mjestu, mogu naručiti taksi uz studentski popust, ali i donirati u humanitarne svrhe. Naravno, tu se ne staje. U pripremi su i novi projekti poput studentske roštiljade, paintball turnira, planinarenja na Sniježnicu i mnoge druge aktivnosti koje dodatno jačaju zajedništvo i kvalitetu studentskog života. Uz lokalne projekte, sudjelujemo i u projektu UNIFEST, koji okuplja studente iz cijele Hrvatske i kroz spoj edukacije, sporta, umrežavanja i zabavnog programa dodatno potiče povezivanje studentske zajednice na nacionalnoj razini.
Jeste li zadovoljni Studentskim klubom Škatula, koje se aktivnosti nude studentima, ima li interesa?
– Škatula je posebno važna jer je zamišljena kao pravi “studentski kantun”. Prostor je podijeljen na više zona pa studenti imaju gaming kutak s PlayStation konzolom i velikim ekranom, filmski kutak za gledanje utakmica i filmova, biljar, dva stola za stolni tenis, stolni nogomet, dva pikada te dio opremljen društvenim igrama i audio opremom za razna događanja. U Škatuli se redovito organiziraju pub kvizovi, turniri, tematske večeri, gledanja sportskih prijenosa i druge društvene aktivnosti, a klub je otvoren za sve studente Sveučilišta u Dubrovniku, neovisno o tome jesu li stanari Studentskog doma ili ne. Najbolji pokazatelj uspjeha je svakodnevna posjećenost, posebno navečer, što jasno govori da je studentima takav prostor bio potreban i da ga doživljavaju kao svoje mjesto. Na kraju, važno mi je naglasiti da mnogo toga ne bi bilo moguće bez odlične suradnje sa Studentskim centrom, ravnateljem i rektorom, jer samo kad institucije i studenti rade zajedno i kad im je stalo da svima bude bolje, rezultati su vidljivi i dugoročni.
Kakav je interes stranih studenata koji dolaze na Sveučilište u Dubrovniku? Što ih posebno privlači i zanima, kako se snalaze i na koji način im Zbor može pomoći?
– Što se tiče stranih studenata, interes za Sveučilište u Dubrovniku ne jenjava. Njima je Dubrovnik privlačan zbog sigurnosti, međunarodne atmosfere, mora i kulture, ali i zbog studijskih programa i mobilnosti. Najčešće im je u početku izazovno snaći se s administracijom, informacijama, prijevozom i svakodnevnim navikama u gradu. Upravo zato Studentski zbor može puno pomoći kroz jasne informacije, usmjeravanje, povezivanje sa studentima i aktivnosti koje ih uključuju u zajednicu, kako ne bi ostali izolirani i kako bi Dubrovnik doživjeli kao mjesto gdje se osjećaju dobrodošlo. Tu surađujemo i s Erasmus Student Network ekipom kako bi što bolje pružili sve informacije koje su potrebne.
S kakvim izazovima Vam se općenito javljaju studenti, što ih tišti, kako im pomažete, jesu li zadovoljni Studentskim domom, kako je onima koji su došli iz drugih sredina?
– Općenito, studenti nam se najčešće javljaju s pitanjima vezanim uz smještaj, troškove života, organizaciju studija, administraciju i snalaženje u sustavu, a posebno to osjete oni koji su došli iz drugih sredina. Zato nam je važno da Zbor bude dostupan i da studenti znaju da imaju kome doći s problemom ili prijedlogom. Kao trenutni vršitelj dužnosti dobivam puno sugestija i novih prijedloga kako nešto poboljšati i promijeniti na bolje. Dosta poruka dobivamo o novim projektima i idejama, slušamo svaki studentski prijedlog koji nam dođe i trudimo se provesti ga kad god je to moguće i izvedivo.
Često se može čuti da manjka zabavnih sadržaja za studente, posebno zimi, kako se borite protiv toga? Kako biste ocijenili studentski život, koje su prednosti studiranja u Dubrovniku?
– Ta teza se također jako puno ponavlja kako u medijima tako i “u narodu”. Ne bih se složio s tim. Svatko tko je upućen u aktivnosti Studentskog zbora i općenito života studiranja u Dubrovniku zna da se to ne može više govoriti. Kada imate grad u kojem imaju studentska događanja više puta tjedno mislim da nije korektno reći da Dubrovnik “nema ponudu”. To je možda bilo tako u prošlosti ali možemo reći da je to sada dignuto na jedan visoki nivo. Bilo je potrebno puno vremena da se razbije ta tezu među samim studentima i doprijeti do njih, maknuti ih iz tog pasivnog razmišljanja u kojem su navikli da se ne događa puno toga u Dubrovniku, ali mislim da smo u tome napokon uspjeli. Ja to vidim kao nešto što se rješava kontinuitetom, a ne jednokratno. Nije poanta napraviti samo jedan događaj, nego imati redovite aktivnosti i prostor gdje se studenti mogu okupljati, družiti i osjećati kao zajednica. Upravo zato guramo projekte kroz cijelu godinu, od kvizova i turnira do tematskih večeri i raznih studentskih događanja, a i dalje ćemo širiti ponudu i suradnje.
Iz godine u godinu povećava se studentska satnica, tako se dogodine sa sadašnjih 6,06 penje na 6,56 eura, povećavaju se i neoporezivi pragovi za studentski rad na 4.800 eura za studente na poreznoj olakšici roditelja i 12.000 eura za one koji nisu na olakšici, što kažete na to, što kažu Vaši kolege studenti, mogu li ‘bezbrižno‘ ljeti raditi a da roditelje kasnije ne ‘boli glava‘ zbog poreza? Jeste li zadovoljni izborom poslova ljeti?
– Pozitivno gledam i na promjene vezane uz studentski rad. Povećanje satnice na 6,56 eura te podizanje neoporezivih pragova na 4.800 eura za studente na olakšici roditelja i 12.000 eura za one koji nisu na olakšici je dobar smjer i iskreno mislim da su studenti zadovoljni. To donosi više sigurnosti i manje brige oko poreza, posebno ljeti. Naravno, važno je da studenti prate ukupna primanja kako ne bi nenamjerno prešli prag, ali generalno, ovakve mjere olakšavaju studentima da financijski podupru svoje studiranje. U Dubrovniku je izbor poslova ljeti dobar, posebno u turizmu i ugostiteljstvu, a ono što želimo dodatno jačati su prilike povezane uz struku, prakse i suradnje koje studentima donose iskustvo i reference.
Interes birača na izborima u državi nije baš velik, a koliko su studenti kao mladi voljni sudjelovati u predstavničkim tijelima, koliko vam daju prijedloge, sugestije, upućuju kritike, koliko su spremni zauzeti se za sebe, kandidirati se?
– Kad govorimo o interesu birača, imam dojam da se kod mladih ipak budi interes, posebno zbog političkih situacija koje svakodnevno vidimo u vijestima i u društvu. Sve je manje onog stava “ma, briga me” i sve se više priča u krugovima mladih ljudi o političkoj sceni u Hrvatskoj, što smatram pozitivnim jer pokazuje da mladi reagiraju i da ne žele biti pasivni. Što se tiče studentskih izbora, izlaznost nažalost još uvijek nije na razini na kojoj bismo željeli, ali nadam se da će se ovaj trend većeg interesa prenijeti i na studentske izbore. Ovom prilikom pozivam sve studente da izađu na izbore i glasaju, jer je to najjednostavniji način da pokažu da ih je briga tko ih predstavlja i tko se bori za njih.
Koji su planovi Studentskog zbora u Dubrovniku u budućnosti, na čemu radite, što biste željeli ostvariti?
U budućnosti želimo nastaviti podizati studentski standard, širiti projekte koji studentima donose konkretnu vrijednost, jačati sadržaje kroz cijelu godinu i dodatno poboljšati komunikaciju, kako bi studenti uvijek znali što se radi i kako se mogu uključiti. Cilj je da Studentski zbor bude ono što bi i trebao biti, stvarni servis studenata i pokretač studentskog života, s vidljivim rezultatima i jasnim smjerom. Ako to uspijemo, ja ću biti sretan i smatrati svoj posao obavljenim.
