Unatoč uspostavljenoj mreži kontakt osoba u tužiteljstvima širom Bosne i Hercegovine, praksa pokazuje da novinari u Hercegovini rijetko koriste dostupne mehanizme zaštite. Inicijativa koju su zajednički pokrenuli Misija OSCE-a u BiH i Ured Europske unije, a koja je s ciljem jačanja sigurnosti novinara predvidjela imenovanje kontakt točaka u tužiteljstvima i policiji, u Hercegovini zasad daje ograničene rezultate.
Pet slučajeva u dvije godine
Prema riječima tužitelja Jurice Knezovića za hercegovina.info, koji je u svibnju 2023. imenovan za kontakt osobu u Županijskom tužiteljstvu HNŽ-a, u posljednje dvije godine zabilježeno je tek pet poziva ili upita novinara. Od toga se tri odnose na digitalne medije, jedan na digitalno-tiskani medij i jedan na televizijsku kuću.
Radi se o različitim temama, od pitanja kaznene odgovornosti novinara iz FBiH po zakonu RS-a, do prijetnji putem društvenih mreža i oštećenja imovine. U dva slučaja u ovom tužiteljstvu pokrenuti su i kazneni postupci – u jednom je već potvrđena optužnica i čeka se suđenje, dok je drugi predmet još u fazi istrage.
Knezović napominje kako postoji još nekoliko predmeta u kojima su novinari oštećeni, ali su zaprimljeni prije uvođenja sustava kontakt točaka, te će se dodatno provjeriti kako bi i oni bili evidentirani u skladu s novim procedurama.
ZHŽ – 0
S druge strane, iz Tužiteljstva Zapadnohercegovačke županije stigla je potvrda za hercegovina.info da uopće nije bilo nijednog poziva, prijave ili kontakta s novinarima otkako je tužitelj Mladen Hrstić imenovan kao kontakt osoba. To vjerojatno ukazuje na nedovoljnu informiranost medijske zajednice o postojanju ove funkcionalnosti ili na dubinsko nepovjerenje prema institucijama.
Znaju li novinari kome se mogu obratiti?
Iako je službeni popis kontakt točaka dostupan na stranicama Udruge BH novinari, kao i na kanalima međunarodnih partnera, dojam s terena pokazuje da mnogi novinari nisu upoznati s time tko su osobe zadužene za njihovu sigurnost. Tužitelj Knezović ranije je istaknuo da su održane radionice i seminari s ciljem informiranja javnosti i medijskih djelatnika, no jasno je da ta mreža još uvijek nije u potpunosti zaživjela.
Prijetnje, SLAPP tužbe i fizički napadi u porastu
Prema podacima Misije OSCE-a u BiH, stanje slobode medija i sigurnosti novinara dodatno se pogoršalo, osobito u kontekstu novih zakonskih pritisaka i porasta tzv. SLAPP tužbi koje iscrpljuju resurse medijskih kuća. U 2023. godini zabilježeno je više od 50 napada i incidenata, što uključuje prijetnje, zastrašivanja, cyber napade i fizičko nasilje nad novinarima i njihovom imovinom.
„U praksi i dalje postoji izostanak učinkovitih institucionalnih reakcija“, upozoravaju iz OSCE-a, napominjući kako prečesto slučajevi završe samo kao prekršajni postupci, što ne djeluje odvraćajuće.
Sloboda medija kao ključ europskog puta
Sloboda izražavanja i zaštita novinara nalazi se među 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti na svom putu prema EU. Međutim, domaći medijski prostor i dalje je opterećen lažnim vijestima, političkim pritiscima i nesankcioniranim napadima.
Iz OSCE-a poručuju da su spremni pružiti podršku BiH u jačanju mehanizama zaštite i podsjećaju na važnost Europskog akta o slobodi medija kao mogućeg uzora za unapređenje domaćeg zakonodavstva i institucionalne prakse.
Imenovanje kontakt točaka u tužiteljstvima i policiji predstavlja korak naprijed u zaštiti novinara u BiH. No, stvarna korist ovisi o informiranosti novinara, povjerenju u institucije i spremnosti tužiteljstava da reagiraju efikasno.
Kako reagirati kad prijetnje postanu stvarnost? Novinari u Mostaru educirani o svojim pravima
Radionica pod nazivom “Prava novinara i mehanizmi zaštite” održana je u srijedu u Mostaru u organizaciji Udruge Bura info, a okupila je brojne novinare i predstavnike medija. Cilj radionice…
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
