Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je u petak da je potpuno uvjeren da će Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom ostati u NATO-u, unatoč napetosti oko obrambenih troškova i obveza unutar saveza, piše Politico.
“Nemam nikakve sumnje da je američka vlada predana NATO-u”, rekao je Merz tijekom pitanja i odgovora na događaju Udruge obiteljskih poduzetnika u Berlinu. Izjava dolazi dan nakon Merzovog prvog putovanja u Washington, gdje se sastao s Trumpom u Ovalnom uredu. Osvrćući se na privatni razgovor s američkim predsjednikom, Merz se prisjetio: “Postavljeno pitanje bilo je ima li ikakve planove za napuštanje NATO-a – parafrazirati ću ovdje – i odgovoreno je s vrlo jasnim ‘Ne’. Nije bilo apsolutno nikakvih daljnjih komentara o tome, čak ni na ručku nakon toga”.
Naglasio je važnost dijaloga iza zatvorenih vrata. “Naravno, detaljno smo razgovarali o tri velika pitanja koja nas trenutno zabrinjavaju: ratu u Ukrajini, trgovinskoj politici i budućnosti NATO-a”, rekao je Merz, dodajući da Europa sada mora učiniti više kako bi ispunila svoje odgovornosti.
Uz “ali”…
Sastanak u Ovalnom uredu uslijedio je za vrijeme tjeskobe u europskim prijestolnicama zbog Trumpove dugogodišnje kritike NATO-a. Od povratka na dužnost, Trump je pozvao članice saveza da potroše najmanje 5 posto bruto domaćeg proizvoda na obranu – cilj koji se očekuje da će čelnici NATO-a podržati na summitu krajem lipnja.
Trump je sugerirao da Washington možda neće braniti saveznike koji ne troše dovoljno u slučaju da su napadnuti. SAD trenutno ima gotovo 35.000 vojnika u Njemačkoj, prema podacima američkog Ministarstva obrane. Nakon Japana, u Njemačkoj je druga najveća američka inozemna vojna prisutnost. Te snage igraju središnju ulogu u NATO-ovom položaju odvraćanja u Europi. Ta povijesna ovisnost o američkoj vojnoj prisutnosti, sugerirao je Merz, više nije održiva u promijenjenom geopolitičkom krajoliku. “Dugo smo bili besplatni putnici na američkim sigurnosnim jamstvima”, ponovio je tezu Trumpa i naglasio: “To se sada mijenja”.
SAD razmatra povlačenje 10 000 vojnika iz istočne Europe
