Bahrein je mala arapska kraljevina u Perzijskom zaljevu sa svega 1,5 milijuna stanovnika i površinom od 786,5 km². Specifična je po mnogo toga. Jedna je od rijetkih arapskih zemlja, uz Irak i Jemen, gdje većinu čini šijitsko stanovništvo – ali u njenom slučaju i značajan broj Iranaca.
Naime, tijekom punih 80 godina, u 16. i početkom 17. stoljeća, Bahrein je bio u sastavu Perzijskog Carstva – neposredni nasljednik kojeg je suvremeni Iran.
Međutim, usprkos tomu, kraljevska dinastija koja upravlja zemljom je sunitska i pod najvećim je utjecajem, ali i zaštitom, moćne regionalne sile Saudijske Arabije.
Zanimljivost Bahreina je i da se u njemu održava Grand Prix utrka formule 1 i da je u tom smislu najmanja zemlja u kojoj se ista održava.
Ali još važnije od toga je da je Bahrein i zemlja u kojoj se nalazi sjedište američke V. flote – nasuprot, i gotovo na dohvat samome Iranu i njegovim raketnim sustavima. To je u sigurnosnom smislu najosjetljivije baziranje bilo koje američke flote s obzirom na blizinu zemlje s kojom Sjedinjene Države imaju neprijateljske odnose još od iranske Islamske revolucije 1979. godine od kada su bili i prekinuti međusobni diplomatski odnosi a Iran se našao pod oštrim američkim i međunarodnim sankcijama.
Česti su bliski susreti pa i incidenti američkih i iranskih ratnih brodova u zoni Perzijskog zaljeva. Poznata je i epizoda s iranskim zarobljavanjem američkih mornara nakon što je njihov brod, navodno zabunom ušao u iranske teritorijalne vode, a dogovor o njihovom puštanju postignut je tek prošle godine tijekom razgovora predstavnika Bidenove administracije i vlasti u Teheranu. Tada je Joe Biden Iranu obećao ublažiti ograničenja oko izvoza nafte tj. dozvoliti mu povećanje izvoznih kvota za oko 2 milijuna barela dnevno, kao i dijela zamrznutih iranskih aktiva u Južnoj Koreji koja bi mu se trebala vratiti, između ostalog i preko katarskih financijskih institucija.
Naravno, to se sve događalo prije Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. listopada 2023. i posljedične izraelske vojne operacije u Pojasu Gaze koja je odnose Washingtona i Teherana opet vrlo brzo vratila u „normalu“ – preciznije, u stadij gotovo latentnog vojnog sukoba barem kada je riječ o posredničkom (proxy) ratovanju iranske regionalne „osi otpora“ s američkim snagama stacioniranim na Bliskom istoku: od Jemena i Arapskog i Crvenog mora, do Iraka i Sirije.
Obnova odnosa s moćnim susjedom
Ovaj poduži uvod posljedica je vijesti koju je tijekom vikenda objavio iranski medij Teheran Times, za kojeg je intervju dao zamjenik predsjednika parlamenta Bahreina Abdul Nabi Salman. Prema njegovim riječima, Bahrein i Iran su na putu obnove diplomatskih odnosa uz potporu Rusije, pri čemu je naglasio važnost jačanja dobrosusjedskih veza između dviju zemalja.
U intervjuu je bahreinski političar rekao kako je proces obnove odnosa s Iranom dobio pozitivan odgovor i od bahreinske vlade i od naroda, a bahreinski parlament objavio je izjavu u kojoj pozdravlja takav razvoj događaja. Salman je naglasio važnost obnove političkih i trgovinskih veza s Iranom, navodeći blizinu susjedne zemlje i međusobnu potporu jedinstvu i stabilnosti u regiji.
Ističući dugogodišnje trgovinske veze i suživot iranskih građana u Bahreinu i obratno, Salman je naglasio jedinstvenu bliskost dviju zaljevskih zemalja. Naglasio je potrebu za očekivanom potporom Rusije kao posrednika u olakšavanju obnove odnosa između Teherana i Maname, s obzirom na ruski interes za regionalnu stabilnost i snažne veze sa zemljama Zaljeva.
Ove izjave uslijedile su nakon nedavnog posjeta ministra vanjskih poslova Bahreina Teheranu na ispraćaj posmrtnih ostataka tragično preminulog predsjednika Seyyeda Ebrahima Raisija i putovanja bahreinskog kralja Hamada bin Ise Al Khalife u Moskvu i njegovog razgovora s ruskim vođom Vladimirom Putinom tijekom kojeg je zagovarao obnovu diplomatskih odnosa između Bahreina i Irana.
Zaključak
Razvidno je kako se u regiji ubrzano odvijaju snažni geopolitički potresi s dalekosežnim posljedicama. Arapi se ubrzano međusobno mire, ali mire i s Iranom što je donedavno bilo jedva zamislivo..
Nakon što je Kina prije cca godinu dana uspjela pomiriti tradicionalne antagoniste Iran i Saudijsku Arabiju, Rusija sada to isto čini s Iranom i Bahreinom. S potonjim Moskva ima razvijene bilateralne odnose, ali je jasno kako iza odluke Maname (bahreinske prijestolnice) vjerojatno stoji i Rijad, jer je teško vjerovati da bi se to malo arapsko kraljevstvo u ovako složenim globalnim i regionalnim geopolitičkim odnosima na tako nešto odlučilo samostalno.
Uostalom, Saudijska Arabija i UAE, kao najvažnije i najutjecajnije zemlje arapskog dijela Perzijskog zaljeva, od Nove godine su i punopravne članice skupine BRICS, skupa s Iranom, pa sve ovo što se događa itekako ima i svoj logični geopolitički slijed.
Ovaj potez Bahreina o obnovi odnosa s Iranom (ako do toga na kraju dođe u što je teško sumnjati) predstavlja i svojevrsni demonstrativni čin Maname protiv Izraela i njegove vojne operacije u Pojasu Gaze s obzirom da je Bahrein potpisnik tzv. Abrahamskih sporazuma s Izraelom o uspostavi međusobnih odnosa uz posredništvo SAD-a (pokrenuo ga je bivši predsjednik Donald Trump, a nastavio Joe Biden u početnoj fazi svoje vladavine).
Z. Meter: Omalovažavanje BRICS-a moglo bi se Zapadu obiti o glavu! Zašto mora biti zabrinut?
Osim toga Bahrein je trenutačni predsjedatelj Arapske lige koja se zalaže za pokretanje bliskoistočnog mirovnog sporazuma i koji bi bahreinski kralj želio održati upravo u Manami. Potporu za to prošli je tjedan zatražio i od Putina čiju je Rusiju pozvao na istu konferenciju kao, kako je rekao, „jednu od najutjecajnijih država svijeta“.
Očito je, dakle, da se ništa ne događa slučajno i da se multipolarni svijet razvija brže nego što je bilo tko mogao očekivati.
M. Stefanov: Hamas je uništio planove o arapskom krilu NATO-a
