TSnježni grad Sisimiut, koji se nalazi sjeverno od Arktičkog kruga, čini se uglavnom lišenim američkog utjecaja.
Ovo je drugi najveći grad na Grenlandu, ali osim usamljenog Burger Kinga, na glavnoj ulici nema velikih lanaca.
Nema Starbucksa, nema MacDonald’sa, nema Apple trgovine. Umjesto toga pronaći ćete lokalni kafić osvijetljen trakastom rasvjetom, dječje igralište s mini skijaškom stazom i mještane koji voze ATV-e po zaleđenim ulicama.
Ipak, unatoč tihom otporu prema američkoj kulturi – da ne spominjemo mjesece života pod sve nestalnijim prijetnjama predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju vlasti – mještani Sisimiuta osjećaju iznenađujuće toplo prema Americi.
Priča jedan čovjek koji je cijeli život živio u gradu The Independent: “Nama nije strašna Amerika, već predsjednik. Ne radi se o američkom narodu.”
Još jedan mještanin Sisimiuta koji radi s djecom u gradu slaže se s tim: “Problem su predsjednik i bogataši u Americi.”
Ovaj mali grad na zapadnoj obali Grenlanda, u kojem živi oko 5.500 ljudi, pošteđen je pozornosti koja je obasjana glavnim gradom Nuukom u proteklih nekoliko tjedana, a stanovnici tiho obavljaju svoj svakodnevni život.
Usha Vance, supruga JD Vancea, planirala je posjetiti Sisimiut na svom putovanju na Grenland u ožujku prošle godine kako bi prisustvovala poznatoj utrci pasjih zaprega Avannaata Qimussersua i posjetila kulturna mjesta, ali je u zadnji čas napravila izmjenu svog plana i uputila se ravno iz Nuuka u američku svemirsku bazu Pituffik na udaljenom sjeverozapadu Grenlanda.
Ova nagla promjena rasporeda djelomično je pripisana planiranom prosvjedu u kojem su mještani rekli da će okrenuti leđa američkom posjetitelju u tihom otporu pokušajima Trumpove administracije da pripoji teritorij.
Kad je Nuuk održao prosvjede 17. siječnja, Sisimiut je održao manju verziju sa stanovnicima koji su se okupili u centru grada držeći grenlandske zastave i natpise “Stop Trump”.
Američki vojni odnos s Grenlandom proteže se još od Drugog svjetskog rata, a danas Sjedinjene Države zadržavaju tu jednu bazu, Pituffik, u kojoj je, kaže američko Ministarstvo obrane, stalno stacionirano oko 130 aktivnih pripadnika američke vojske.
Priča bivša grenlandska parlamentarka Tillie Martinussen, koja živi u Nuuku The Independent da je njezin otac radio u američkoj bazi u Pituffiku 1970-ih kada se zvala Thule (ime je promijenjeno 2023.). “Volio je Amerikance”, kaže ona.
Gospođa Martinussen kaže da je poštovala Amerikance koji su radili u bazi Pituffik u često brutalno teškim uvjetima.
“Morao si biti nevjerojatno loš da bi radio u Thuleu”, rekla je. “Možete izaći van na hladnoću i umrijeti jer vam se pluća smrzavaju na minus 50 stupnjeva Celzijusa. Tamo zimi ponekad imate oluje koje su tako masivne i toliko duge da ćete imati tri ili četiri dana kada nitko ne može izaći van.”
Bivša političarka kaže da je u Sjedinjenim Američkim Državama boravila oko 18 puta, najčešće na jugu, te da su joj nevjerojatno draga Amerika i američki narod.
Ona kaže: “Odrasla sam zaklinjući se na vjernost prvo svom narodu – Grenlandu – zatim, kraljici Danske (sada kralju), a zatim treće američkom predsjedniku.
“Ovaj [Donald Trump] je jedini predsjednik kojeg sam ikada kritizirao na bilo koji način.
“Ima toliko stvari u vezi Amerike koje volim. To je rodno mjesto JFK-a i Martina Luthera Kinga – to je prekrasno. I fasciniran sam svemirskim programom.
“Volim Amerikance, tako su otvoreni i duhoviti.”
No, dodaje: “I dalje uopće ne želim biti dio Amerike. Uopće.”
Gospođa Martinussen kaže da joj je teško obuzdati ljutnju što je Trump toliko usredotočen na Grenland umjesto da brine o vlastitom narodu i brine se za obične Amerikance.
“Dajte ljudima Epsteinove dosjee. Prestanite pucati u lice vlastitim građanima”, kaže ona. “Prestanite maltretirati svijet. Uništavate ga svojim građanima.”
Paarnannguaq Tiitussen, stanovnik Nuuka koji posjeduje tradicionalnu arktičku draguljarnicu u gradu, kaže da Grenlanđani nemaju problema sa samom Amerikom, ali smatraju da imaju pravo sami donositi odluke.
“Potreban nam je odnos s Amerikom – i već smo imati odnos s Amerikom – ali to bi trebalo biti pod našim uvjetima”, kaže ona.
Kristina Spohr, profesorica međunarodne povijesti na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (LSE), kaže da nije iznenađujuće da neki Grenlanđani osjećaju toplinu prema Amerikancima budući da postoji drevna kulturna i povijesna veza s Inuitima koji još uvijek žive na arktičkoj Aljasci.
“Ali to ne znači da žele da ih vodi američki predsjednik, ili rudarska tvrtka iz Sjedinjenih Država, ili guverner Louisiane”, dodala je.
Ona ističe da je njihova kultura uspjela preživjeti, budući da su se Inuiti s Grenlanda povezivali s europskom silom, a ne s američkom, u usporedbi s domorodačkim skupinama u Sjedinjenim Državama.
Nakon prošlotjednog razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, Trump je ustvrdio da postoji “okvir” za budući dogovor s Grenlandom, ali nije jasno što je dogovoreno.
I grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen i danska premijerka Mette Frederiksen rekli su da postoje “crvene linije” koje se ne mogu prijeći, a to uključuje i suverenitet Grenlanda.
Američka vojna prisutnost na Grenlandu datira od sporazuma koji je Americi omogućio uspostavljanje vojnih baza na arktičkom otoku nakon nacističke okupacije Danske 1940.
Tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata SAD je preuzeo ulogu branitelja otoka, a gospođa Martinussen objašnjava da su mnogi Grenlanđani američke vojnike doživljavali kao heroje.
Kaže da se sjeća da joj je kao djevojčici baka pričala kako su Amerikanci bacali hranu i darove, a voljela je da joj baka i djed daju žvakaće gume Wrigley koje su dolazile iz Amerike.
Gospođa Martinussen dodaje: “Tako sam tužna što će toliko djece sada odrasti i misliti da je Amerika neprijatelj, ili im se barem ne može vjerovati.
“Ne mogu vjerovati da Donald Trump sve demontira.”
