„Vaš se susret odvija u kontekstu mog službenog posjeta Gruziji s kojom Hrvatska njeguje prijateljske, a u posljednjih nekoliko godina i intenzivnije gospodarske odnose. U tom kontekstu vaš susret nije tek popratna manifestacija susreta na najvišoj razini. Vi se ovdje bavite važnim, neki bi rekli ključnim pitanjima, odnosno onim što bi trebalo činiti snažne temelje hrvatsko-gruzijskih odnosa“, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović hrvatskim i gruzijskim gospodarstvenicima na otvaranju Hrvatsko-gruzijskog poslovnog foruma, kojeg su organizirali Ured predsjednika Republike i Gruzijska gospodarska komora.
U sklopu službenog posjeta hrvatskog Predsjednika Gruziji, naime, u Tbilisiju je organiziran sastanak hrvatskih i gruzijskih gospodarstvenika kojima se na početku obratio i predsjednik Republike.
„Hrvatska je zainteresirana za daljnje proširenje i izgrađivanje već postojećih gospodarskih veza. One moraju i mogu biti bolje, jače i tješnje”, rekao je hrvatski Predsjednik.
Suradnja je još uvijek skromna
Premda je gospodarska suradnja između Hrvatske i Gruzije još uvijek skromna, trgovinski pokazatelji upućuju na znatan potencijal pa je predsjednik Milanović izrazio zadovoljstvo trendom rasta hrvatskog izvoza u Gruziju, koji se u razdoblju od 2021. do 2024. godine povećao gotovo 150 posto. „Objektivni uvjeti za daljnji rast nedvojbeno postoje. Prisutnost vodećih hrvatskih tvrtki – Končara, Podravke, Kraša, Francka i Sanoa – uvjerava me da će se vaši sastanci u Tbilisiju, a nadam se i u Zagrebu, imati poticaje na učinke na buduće gospodarske pokazatelje naše ekonomske suradnje“, rekao je Predsjednik.
A da su gruzijski gospodarstvenici zainteresirani za suradnju, potvrdio je i veliki odaziv na forum na koji su došli predstavnici gotovo 70 gruzijskih kompanija. Među njima su bile i Tbilisi Free Zone, Geosteel LLC, AgroKiziki, LLC Nexa Distribution, Daily group i Gorgia. Na forum je došla i gruzijska ministrica gospodarstva Mariam Kvrivishvilli.
Predsjednik Milanović je kazao kako je Europska unija strateška vanjsko-politička orijentacija Hrvatske i određuje gabarite hrvatske ekonomske politike, ali da hrvatski ekonomski interesi uključuju i jačanje suradnje s partnerima i izvan Europske unije jer „postoji svijet izvan Europske unije“. „Hrvatski ekonomski interesi nedvojbeno stoje i u sve intenzivnijoj suradnji s gospodarskim partnerima izvan Europske unije, među kojima je i Gruzija čije gospodarstvo.
‘Veliko postignuće’
zadnjih nekoliko godina bilježi kontinuiran i ubrzan rast, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti i ozbiljne izglede da taj rast i u budućnosti bude velik. To je veliko postignuće, posebno s obzirom na različite vanjske izazove zbog poremećaja u regionalnoj trgovini, logistici i energetskim tokovima uzrokovanih ruskom agresijom na Ukrajinu“, dodao je.
„Male i otvorene ekonomije prirodno su usmjerene na međunarodnu i međusobnu suradnju s ciljem osiguravanja ekonomije razmjera svojim kompanijama. Nedostatak veličine može se i mora nadoknaditi suradnjom na obostranom korist. Ona podrazumijeva i porast privatnih investicija i transfere znanja, sustavnih dijelova, veće produktivnosti kao ključa kvalitetnijeg života svih nas“, smatra predsjednik Milanović.
U prigodnom obraćanju predsjednik Milanović osvrnuo se i na političko-ekonomsku situaciju u svijetu te istaknuo kako “neizvjesnost i rizici već dugo nisu bili tako intenzivni u globalnoj ekonomiji“. „Ipak, na dinamiku ekonomskih odnosa ne utječu samo dobre želje nas političara već izravna suradnja vas, gospodarstvenika, ljudi koji proizvode, stvaraju, trguju, razmjenjuju“, zaključio je predsjednik Milanović.
Susretom s hrvatskim i gruzijskim gospodarstvenicima predsjednik Milanović završio je dvodnevni službeni posjet Republici Gruziji.
