Milanović se oglasio nakon tragedije na trajektu: ‘Očekujem brzu i transparentnu istragu’

SPECIJAL SLOBODNA DALMACIJA
Split, 010221.
Posjet trajektu Lastovo i njegovoj posadi koja je vec godinama gotovo u identicnoj postavi uz manje promjene te jejedan od omiljenih trajekata u floti Jadrolinije.
Foto: Paun Paunovic / CROPIX

Dan nakon teške nesreće u kojoj su poginula tri mornara trajekta Lastovo, o svemu se oglasio predsjednik Zoran Milanović. Podsjetimo, u nedjelju oko 15:30 sati, rampa trajekta teška oko 10 tona pala je na četvoricu mornara Jadrolinije. Trojica su preminula na mjestu, a jedan je zadobio teške ozljede.

Zbog ovog incidenta, ali i činjenice da Jadrolinija već neko vrijeme upozorava na loše stanje i sigurnost brodova, predsjednik je zatražio hitnu reakciju svih nadležnih službi. Izrazio je sućut obiteljima poginulih.

“Izražavam svoju sućut obiteljima trojice članova posade broda Lastovo koji su stradali u strašnoj nesreći u Malom Lošinju. Teško ozlijeđenom članu posade želim siguran i brz oporavak. U ovim teškim trenucima za obitelji stradalih, ali i za sve pomorce broda Lastovo koji su ostali bez trojice svojih kolega, najvažnije je pružiti im svu potrebnu podršku i pomoć. A od policije, tužiteljstva i Agencije za istraživanje nesreća u pomorskom prometu očekujem da brzo i transparentno utvrde razloge ove nesreće kako bismo bili sigurni da se tako nešto neće ponoviti. Sigurnost putnika i posade na svim brodovima Jadrolinije mora biti prioritet”, poručio je Milanović na Facebooku.

Stari brod iz uvoza

Inače, Lastovo je izgrađeno 1969. godine u japanskom brodogradilištu Kurushima Dock Co. Ltd. pod imenom Ishizuchi. Prvih devet godina je plovio pod japanskom zastavom, da bi ga zatim otkupila Jadrolinija i najprije ga nazvala Partizanka, a onda i Lastovo I. Svoje današnje ime je dobio tek 1998. godine.

Čekaju se odgovori nakon tragedije koja je uzela tri života

Riječ je o klasičnom ro-ro trajektu za lokalne linije duljine 72,7 metara te širine i gaza od 13,7 metara. Prima petstotinjak putnika u tri salona te pedesetak vozila. Najčešće plovi na linijama u splitskom akvatoriju.

Uz taj se brod veže još tragedija. Na samu Veliku Gospu 1993. godine izbio je veliki požar u strojarnici, koji je ugašen tek dan poslije. Iako je brod bio predviđen na rezalište, na kraju su mu ugrađena dva motora po 1800 konjskih snaga i novi propeler. Obnovljena mu je gornja paluba, ali i saloni, pa brod plovi još i danas.