Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović idući tjedan će se sastati sa Svetim Ocem. Potvrdio je ovu informaciju za portal Dnevno glasnogovornik PRH-a Nikola Jelić. Inače, običaj je da se tijekom susreta pape s državnicima papu pozove u posjet toj zemlji pa je očekivano da će to napraviti i Milanović.
Milanović će u Vatikanu biti 31. listopada. Osim što će ga primiti papa, Milanović će se u Vatikanu sastati i s državnim tajnikom Svete Stolice kardinalom Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s državama u Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom.
Milanović je tijekom svog prvog predsjedničkog mandata bio u Vatikanu 2021. i sastao se s papom Franjom pozvavši ga u posjet našoj zemlji što se nije dogodilo. Sudjelovao je u njegovom ispraćaju kao i predsjednik vlade Andrej Plenković.
Među najmoćnijima na svijetu
Inače, Papa je poglavar Katoličke crkve i biskup Rima, a ujedno i duhovni vođa više od milijardu katolika diljem svijeta što ga čini jednim od najmoćnijih ljudi na svijetu. Smatra se nasljednikom svetog Petra, jednog od dvanaestorice apostola Isusa Krista, koji je prema kršćanskoj tradiciji bio prvi rimski biskup.
Papa ima posebno mjesto u hijerarhiji Crkve jer se na njega gleda kao na Kristova namjesnika na zemlji, čuvara vjere i jedinstva među vjernicima.
Nalazi se u Vatikanu, najmanjoj neovisnoj državi na svijetu, smještenoj unutar Rima. Papa obavlja brojne dužnosti, od vođenja Crkve i imenovanja biskupa do donošenja odluka o važnim teološkim i moralnim pitanjima. On također ima značajnu ulogu u međunarodnim odnosima, promičući mir, dijalog i solidarnost među narodima.
Papa se bira na doživotni mandat na konklavi, posebnom skupu kardinala koji se sastaju u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali novog poglavara Crkve nakon smrti ili ostavke prethodnog. Izbor se tradicionalno objavljuje bijelim dimom iz dimnjaka Sikstinske kapele, što označava da je Crkva dobila novog Papu.
Tijekom povijesti, pape su imali velik utjecaj ne samo na vjerski, nego i na politički i kulturni život Europe i svijeta. Njihove poruke, enciklike i pozivi na mir i pravednost i danas imaju veliku težinu u globalnim raspravama o društvenim, moralnim i humanitarnim pitanjima.
