Zoran Milanović i mađarski predsjednik Tamas Sulyok danas su prvo posjetili mađarsku manjinu u Hrvatskoj, odnosno u Bilju i Kopačevu u Baranji. Potom su se uputili u Pečuh gdje su u koncertnoj dvorani Kodaly, koja se smatra jednom od najljepših u Mađarskoj, sudjelovali na obilježavanju 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (HDS) i 35. obljetnice Saveza Hrvata u Mađarskoj.
Današnjim posjetima dvojica predsjednika “potvrdila su kako su naše manjine trajan i čvrst most suradnje i prijateljstva” Hrvatske i Mađarske, rekao je Milanović u svom govoru pred petstotinjak mađarskih Hrvata koji su stigli iz svih dijelova te zemlje.
Ti “važni i simbolički susreti” pridonijet će daljnjem očuvanju manjinskih zajednica koje “doprinose bogatstvu naših zemalja, ali imaju i jako važnu ulogu u bilateralnim političkim odnosima”, naglasio je hrvatski predsjednik.
‘Čvrste veze’
Milanović je poručio da mu je “izrazito i osobno stalo do čvršćih veza i zajedništva Hrvata” izvan Hrvatske s domovinom te da su njegovi mnogobrojni susreti s manjinama koje je imao kao predsjednik i kao premijer uvijek “ispunjeni snažnim emocijama”.
Za Hrvate u Mađarskoj rekao je da su “njihovi korijeni duboko usađeni u tlo” na tim prostorima pa izrazio ponos što su oni “kroz stoljeća sačuvali hrvatski identitet”. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata.
Predsjednik HDS-a Ivan Gugan danas je rekao da kao član savjeta vlade koji dosta dobro poznaje statuse hrvatskih manjina u drugim zemljama može reći da je od svih hrvatska zajednica u Mađarskoj “u najboljoj situaciji”.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyok u svom je govoru Hrvate u Mađarskoj nazvao “snažnom, složnom i samosvojnom zajednicom” koja je “pravi primjer kako graditi budućnost uz očuvanje tradicije” te je “cijenjen i aktivni dio mađarskog društva”.
Sulyok je istaknuo da su Hrvati i Mađari “dva drevna kršćanska europska naroda koja su se mnogo borila i patila” te da su “zajedno proputovali dug put, uzajamno gradili kulturu i zajedno doprinijeli obogaćenju duhovne baštine Europe”.
‘Prošlost i sadašnjost’
Gradonačelnik Pečuha Attila Peterffy rekao je pak da su “prošlost i sadašnjost” tog grada “nezamislive bez hrvatske zajednice”. “Ovaj grad podno planine Meček oduvijek je mjesto šarolikosti, uzajamne pažnje i suživota, a hrvatska zajednica u Pečuhu ne samo čuva, već i živi tim duhom”, naglasio je.
“Dio naše svakodnevice je kada djeca mogu učiti na svom materinskom jeziku u hrvatskoj školi u Pečuhu. Kad se postavlja novi komad u kazalištu koje je jedini narodnosni teatar izvan Hrvatske u čitavoj Europi. Kada glavni trg Pečuha ukrašava jedinstven hrvatski folklor.
Tada ne slavi samo jedna manjinska zajednica, već cijela zajednica Pečuha”, zaključio je Peterffy, među ostalim se referirajući na hrvatsku školu u tom gradu, kao i na Hrvatsko kazalište u tom gradu kojem je danas Milanović uručio Povelju Republike Hrvatske.
