Predsjednik Zoran Milanović komentirao je popis od sedamdesetak kandidata koje je, kako tvrdi, dopustio da predloži Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, istaknuvši da među njima “ima političkih maza i šmizli”.
Riječ “šmizla”, kojom je Milanović pojačao svoju izjavu, u hrvatskom jeziku označava ženu koja je pretjerano dotjerana, prenemaže se ili je opsjednuta vlastitim izgledom i modom. Iako se ponekad koristi i za ženu finog držanja i gradskog tipa, izraz nosi podrugljiv ton, često s dozom humora ili ironije.
Prema Hrvatskom jezičnom portalu, riječ “šmizla” u nekim starijim značenjima označavala je i “narodnu košulju”, dok se u suvremenom govoru ustalila u značenju prenemagljive žene.
‘Dotjerane dame’
Matica hrvatska u tekstu “Šmizle i brizle” iz 2017. godine bilježi da izraz može označavati sve od “dotjerane dame” do “ulagivačice i dodvorice”, ovisno o kontekstu u kojem se koristi.
Jezikoslovka Nives Opačić u istom tekstu zapisala je: “Šmizla je prenemagalica, ulizica, dodvorica, laskavica, ulagivačica (sve vrijedi i za muški rod), a svrha takvih aktivnosti uvijek je postizanje neke materijalne koristi. Uz karakter takvih osoba često ide prijetvornost, licemjerje, kukavičluk i niskost.”
Riječ potječe iz austrijskog njemačkog “schmisl”, što je umanjenica od francuskog chemisette (košuljica). U hrvatski jezik ušla je u 19. stoljeću kao opis dotjeranih dama iz viših slojeva, najvjerojatnije kroz kulturne i trgovačke veze s Austro-Ugarskom.
U nekim hrvatskim regijama “šmizla” može imati i dijalektalno značenje, primjerice označavati vezenu košulju u etnološkom kontekstu. U popularnoj kulturi i politici danas se izraz koristi za karikaturalno opisivanje osoba koje se doživljavaju kao neozbiljne ili previše usmjerene na vanjski dojam.
