Marin Miletić, zastupnik Mosta u Hrvatskom saboru, danas je javno podržao medicinsko osoblje zagrebačke Petrove bolnice koje, pozivajući se na priziv savjesti, odbija provoditi pobačaj. Ustvrdio je da bi im “ekstremistička ljevica” htjela oduzeti to pravo.
“Mi moramo stati u zaštitu tih ljudi”, rekao je Miletić u govoru na slobodnu temu u Saboru te najavio da će pisanim putem od svih zastupnika koji su kršćani i poštuju život od začeća do prirodne smrti tražiti očuvanje institucije priziva savjesti.
Naveo je da je na medicinske sestre i liječnike koji su se pozvali na priziv savjesti odmah krenula medijska hajka. “Nazivani su ekstremistima koji uskraćuju nečija prava, a ljevičarski aktivisti uz podršku srednjostrujaških medija traže od Vlade da ograniči ili ukine pravo na priziv savjesti u bolnicama”, kazao je Miletić.
‘To je silovanje Ustava’
Pozvao je da se zaustavi pritisak na medicinsko osoblje i “svaki oblik institucionalnog, profesionalnog ili medijskog progona”. “Prisiliti liječnike, primalje ili medicinske sestre da izdaju svoju savjest – to je silovanje Ustava, napad na temeljne slobode i međunarodne konvencije o ljudskim pravima. To je zlostavljanje pojedinca”, izjavio je.
Miletić je dodao da pobačaj na zahtjev nije zdravstvena skrb, nego “priča koja uništava jedinstveno ljudsko biće”, te da prisiljavanje medicinskog osoblja da sudjeluje u takvim postupcima narušava samu bit njihova poziva.
Dušica Radojčić (Možemo) upozorila je da se u Hrvatskoj sustavno koče zajednice obnovljive energije i da zemlja ima najsloženiji i najskuplji postupak njihove registracije. “Za dobivanje dozvole HERA-e potrebno je proći 18 koraka, ispuniti obrazac i platiti 995 eura. Zajednica mora imati i zaposlenu osobu, što je prepreka za male zajednice od nekoliko kućanstava”, rekla je. Unatoč svemu, u registru su trenutačno samo tri zajednice obnovljive energije.
‘Imamo najsloženiji i najskuplji postupak’
Podsjetila je da je Europska unija 2019. uvela obvezu da do 2025. svaka zemlja članica ima barem jednu zajednicu obnovljive energije u gradovima s više od 10.000 stanovnika. Hrvatska je tu obvezu prenijela u zakonodavstvo 2021., ali još uvijek nisu stvoreni preduvjeti za njihov stvarni početak rada.
“Te zajednice omogućuju udruživanje potrošača i proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora te dijeljenje među članovima, čime se smanjuje trošak energije”, rekla je.
“Entuzijazam su kod nas brzo ubili presloženi uvjeti i otpor nadležnih institucija. Imamo najsloženiji i najskuplji postupak registracije”, zaključila je Radojčić.
