Predsjednik Vlade Federacije BiH, Nermin Nikšić, gostujući na Face TV-u, govorio je o nizu aktualnih tema, uključujući zakon o neradnoj nedjelji, minimalnoj plaći, odnosu prema poslodavcima i navodnim otkazima zbog povećanja primanja. Komentirao je i uvođenje američkih carina, političke odnose unutar zemlje, blokade, ali i europski put BiH.
Nikšić je podsjetio da je zakon o neradnoj nedjelji donesen nakon široke javne rasprave u kojoj su sudjelovali i poslodavci i trgovci te naglasio da to nije jednostrana odluka.
“Zakon o neradnoj nedjelji donesen je nakon široke javne rasprave i u dogovoru s poslodavcima i trgovcima. Ne mislimo da smo najpametniji na svijetu, svjesni smo da postoje određeni izazovi u provođenju zakona”, rekao je Nikšić.
S obzirom na povećane turističke aktivnosti, Vlada FBiH dopustit će rad određenim nedjeljama tijekom godine, između 16 i 18 nedjelja godišnje, po uzoru na praksu u Hrvatskoj.
“To nije popuštanje, to je priznanje da je možda bila pogreška potpuno ukinuti radnu nedjelju. U turizmu postoje specifične potrebe i ovo je ravnoteža između prava radnika i potreba tržišta”, dodao je.
Govoreći o minimalnoj plaći, Nikšić je rekao da se ne može govoriti o njezinu povećanju „preko noći“, jer je Vlada FBiH prethodno poduzela niz mjera kako bi olakšala teret poslodavcima.
Podsjetio je da je u 2024. godini poslodavcima omogućeno da radnicima isplate čak 2,6 milijardi KM neoporezivo, ali da je od toga iskorišteno svega deset posto.
Govoreći o konkretnim mjerama, pojasnio je da minimalno primanje radnika iznosi 1.200 KM, od čega je 700 KM osnovna plaća na koju se plaćaju doprinosi. Za one koji imaju minimalnu plaću do 1.000 KM, Vlada FBiH refundira doprinose, a taj novac ne slijeva se u proračun, već ide u mirovinski fond, zdravstveno osiguranje i županije.
Nikšić je oštro reagirao na vijesti da pojedine organizacije, poput jedne humanitarne iz Mostara, navodno prestaju s radom zbog povećanja minimalne plaće, tvrdeći da se radi o dezinformacijama.
“Pomahnitam kad čujem da 19 osoba s invaliditetom gubi posao zbog minimalne plaće. To nije istina. Imamo fond koji za te ljude plaća doprinose, bez obzira na to je li plaća 1.000, 1.500 ili 2.000 KM”, rekao je, ističući da fond dodatno refundira i 30 % prosječne plaće.
Na pitanje zašto ne želi razgovarati s poslodavcima koji se žale na odluku o minimalnoj plaći, premijer je naglasio da ne želi razgovarati s onima koji utajuju porez, nego „samo s relevantnim ljudima“.
“Da razgovaram s onima koji po 140.000 KM duguju državi? Ne zanimaju me ti. Pa koji još premijer razgovara s takvim ljudima? Imamo problem s onima koji lažu, koji ne izvršavaju svoje obveze prema državi”, naglasio je.
Premijer Nikšić osvrnuo se i na aktualna politička zbivanja, kazavši da predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, svojim ponašanjem ugrožava stabilnost i perspektivu cijelog entiteta RS, vodeći ga prema političkoj i ekonomskoj izolaciji.
Govoreći o nedavno uvedenim carinama SAD-a, rekao je da je bilo naivno očekivati da se one neće dogoditi. Upozorio je da se posljedice već osjećaju kroz usporavanje gospodarstava ključnih europskih partnera, poput Njemačke i Italije, što se reflektira i na BiH.
Dodao je kako bi ove mjere za BiH, kojoj su uvedene carine od 35 posto, mogle izazvati znatne poremećaje u izvozu i dovesti do gubitka konkurentnosti, osobito u sektorima poput namjenske industrije.
Nikšić je bio izravan u ocjeni ponašanja predsjednika RS-a Milorada Dodika, istaknuvši kako on već dulje vodi političku borbu bez obzira na štetu koju time uzrokuje.
“Dodik je potpuno izgubio politički kompas. On vodi jedan privatni politički rat, bez obzira na posljedice”, rekao je premijer i dodao da je riječ o politici koja RS gura u izolaciju, sa sve većim posljedicama po građane tog entiteta.
Dalje je rekao da postoji spremnost oporbe iz RS-a da podrži europske zakone bez ikakvih uvjeta, što smatra važnim znakom.
“Pohvaljujem zastupnike iz RS-a koji su jasno rekli da će podržati zakone koji vode BiH prema EU”, izjavio je Nikšić.
Također je komentirao pregovore o izmjenama izbornog zakona, poručivši da rješenja ne smiju dodatno produbiti diskriminaciju. Smatra legitimnim da HDZ traži izmjene, ali je rekao da se Trojka drži svojih načela.
“Ne vidim smisla u tome da mijenjamo Izborni zakon, a da pri tome uvedemo novu podjelu i dodatnu diskriminaciju. Zašto, primjerice, Hrvat iz HDZ-a ne bi mogao biti izabran u Predsjedništvo iz Tuzlanskog kantona? Nećemo dopustiti da HDZ svede izmjene zakona na to pitanje. Naravno, imaju pravo predložiti zakon u Domu naroda i Zastupničkom domu te tražiti podršku i većinu. Mi smo pokazali da nam vlast pod svaku cijenu nije prioritet. Nismo spremni na političku trgovinu. Poštujem zahtjev HDZ-a i donekle razumijem njihovu frustraciju, ali smatram da BiH u ovom trenutku ima mnogo važnije i akutnije probleme”, naglasio je.
Osvrnuvši se na najave sporazuma između RS-a, Srbije i Mađarske o sigurnosnoj suradnji, Nikšić je poručio da bi to bilo potpuno neprihvatljivo te da takvi potezi prijete daljnjoj destabilizaciji države.
“To bi bio jedan oblik samorazaranja RS-a i nastavak avanturizma koji gura entitet u izolaciju. RS nije država i ne može sklapati takve sporazume”, poručio je Nikšić, istaknuvši kako očekuje i reakciju domaćih institucija, ali i međunarodne zajednice.
