Čak i kada bi se ekonomska situacija poboljšala, drugi čimbenici, poput političke situacije i obrazovanja, i dalje stagniraju.
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti mladih iznosi oko 22 posto, stopa zaposlenosti oko 35 posto, dok je dugotrajna nezaposlenost na razini od oko 13 posto, prenosi BHRT.
Nedovoljna spremnost poslodavaca da se prilagode mladima, ali i mladi koji žele brzo napredovati i razvijati karijeru, podjednako stvaraju probleme u odnosu poslodavac – radnik. Istraživanja Instituta za razvoj mladih pokazala su da više od 50 posto zaposlenih ima primanja ispod ili do prosječne plaće, dok tek 10 posto ima primanja iznad prosjeka.
“To nije dovoljna masa koja bi bila stabilna na tržištu i koja ne bi imala tendenciju mijenjati zaposlenje zbog financijskih razloga. Fokus im je na razvoju, edukaciji, unaprjeđenju i karijernom napretku brže nego što se može očekivati. Nemaju spremnost čekati inertnog poslodavca da ih primijeti i reagira”, kazao je Aziz Đipa, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.
Prema istraživanju vodeće platforme za zapošljavanje u BiH, 69 posto ispitanika navelo je pronalazak novog posla kao jednu od ključnih odluka za ovu godinu.
Podaci iz 2024. godine dodatno potvrđuju trend: čak 89 posto radnika razmatralo je promjenu posla u prošloj godini, od čega 49 posto ozbiljno, a 40 posto povremeno.
Poslodavci se suočavaju sa znatno manjom produktivnošću nego u zemljama Europske unije. Kako navode, rast plaća veći od rasta produktivnosti mogao bi u narednom razdoblju dovesti do porasta inflacije i gubitka profitabilnosti.
“Zakon bi trebao poboljšati radni ambijent svih radnika na razini Federacije BiH, što bi svakako omogućilo povećanje broja radnika jer bi im jamčio određena radnička prava koja danas nemaju. Na taj način popravili bismo ambijent, posebno za radnike u privatnom sektoru, i nadam se da bi to omogućilo da ostanu u Bosni i Hercegovini i ovdje rade”, kazao je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike Federacije BiH.
Trend zapošljavanja u državnoj službi promijenio se, pa se danas mladi sve više okreću vlastitom poslovanju, zaključuju iz Instituta za razvoj mladih. Nažalost, sustav potpore i dalje je nedostatan da bi takvi pothvati bili dugoročno održivi. Time Bosna i Hercegovina sve više ostaje bez lokalne proizvodnje.
