Hrvatska se može pohvaliti velikim brojem vrhunskih liječnika i priznatih stručnjaka koji rade u domaćim bolnicama i postižu zapažene rezultate u različitim granama medicine. Ipak, unatoč njihovoj stručnosti i predanosti, zdravstveni sustav već godinama trpi golem pritisak. Bolnice se bore s kroničnim manjkom osoblja, liste čekanja neprestano se produljuju, a liječnici su preopterećeni poslom.
‘Zasad guram’
Da im nije nimalo lako, ali isto tako i da ne odustaju, dokazuje i objava na Redditu, gdje je jedan Hrvat koji radi kao liječnik upitao svoje sunarodnjake koliko sati/dana u tjednu rade prekovremeno: “Ja sam liječnik, a nas nikad dosta…U hitnoj radim smjene po 12h, pa odem odradit u dom zdravlja ambulantu, odem i u udaljenije ispostave odradit smjenu u hitnoj… Nitko me ne tjera, mogu odbit, ali manjak ljudi je toliki da kad bismo mi odbili radit te prekovremene sustav bi se urušio, a i ovako je na klimavim nogama. Tako da svaki tjedan imam preko 30h viška…dokad ću moći, ne znam, ali zasad guram”, napisao je.
U komentarima se javio još jedan radnik u zdravstvu te je otkrio kako uskoro odlazi iz hitne: “Odlazim uskoro jer sam dobio specijalizaciju. Počet ću se fokusirati na mentalno i fizičko zdravlje jer mi je hitna to toliko poremetila da nikakva plaća to ne kompenzira.”
Jedan Hrvat pak ističe kako pokušava ‘spasiti’ djevojku od prekovremenih: “Pokušavam spasiti djevojku od prekovremenih, nakupi ih 20-ak redovito u istoj branši. Jednostavno nije vrijedno ovdje u Hrvatskoj. Premali je to novac, i još te dočeka viši porezni razred tako da je to teška prevara s obzirom koliko naštetiš sebi.”
Koliko sati/dana u tjednu radite prekovremeno?
byu/Fun_Love1422 inaskcroatia
Što kažu iz HUBOL-a?
“Vezano za liječničke prekovremene, ove godine mi je pokazao platnu listu za 6. mjesec prijatelj doktor, radi na otoku on i sestra(medicinska). Kad zovu helikopter Boga mole da dođe. Isplata za cijeli mjesec neto 7900€. Mi smo računali kako je to uopće uspio, kaže 24 sata dežurstvo pa 12 sati smjena pa tako u krug cijeli mjesec”, ispričala je jedna Hrvatica, na što je autor objave odgovorio: “Da, znam za takve slučajeve… Imaš plaću, ali ne stigneš ju trošit, kasnije ju trošiš da krpaš zdravlje koje upropastiš takvim smjenama”.
Situacija u hrvatskom zdravstvu izuzetno je zabrinjavajuća. Liječnici, koji bi trebali biti odmorni, fokusirani i spremni pomoći pacijentima u svakom trenutku, često rade na rubu svojih fizičkih i psihičkih mogućnosti. Zbog toga smo se obratili Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL) kako bismo doznali rade li naši liječnici doista u ovako teškim i nehumanim uvjetima, jesu li adekvatno plaćeni za svoj zahtjevan posao te koja bi rješenja mogla pomoći u prevladavanju ovog ozbiljnog problema. Iz HUBOL-a su nam pokušali detaljnije približiti cijelu situaciju.
“Prekovremeni sati koje djelatnik odradi u bilo kojoj javnoj ustanovi u kojoj je zaposlen temeljem ugovora o radu se bilježe u sustav. U ovom trenutku nemamo informacija da se isti ne bilježe. Isto tako nemamo informacije da se ne plaćaju – prema tome vjerujemo da se plaćaju. Prekovremeni sati koje djelatnici zdravstva odrade u ustanovi u kojoj nemaju ugovor o radu se plaćaju temeljem ugovora o djelu te se ne bilježe u sustavu. Radi se primjerice o tome da npr. Liječnik iz KBC Dubrava npr. odradi dežurstvo u OB Sisak ili OB Varaždin. Takva dežurstva plaćaju se temeljem ugovora o djelu i koliko nam je poznato ne unose se u COP koji ima evidenciju sati koje odrade zdravstveni djelatnici u svojim matičnim ustanovama”, započeli su svoj odgovor.
Kako to riješiti?
“Prema tome, koliko točno prekovremenih sati odrade liječnici u zdravstvenom sustavu, mi sukladno navedenome zapravo ne znamo, no možemo samo pretpostaviti kako se u satima odrađenim dodatnim ugovorima o djelu skriva još veliki broj dodatnih prekovremenih sati. Možemo samo govoriti o satima koje bilježi COP. Ostalo su nagađanja”, dodaju.
Potom su ponudili rješenje ovog ogromnog problema: “Rješenje za navedeno jest slijedeće: posložiti rad u javnom sustavu po obvezujućim vremensko- kadrovskim normativima i zaposliti sukladno navedenome dovoljan broj djelatnika u zdravstvu. Dok se posao ne organizira prema vremensko kadrovskim normativima usklađenima sa europskom praksom, zdravstveni djelatnici će biti preopterećeni i raditi će u neljudskim uvjetima”, zaključili su.
Također, obratili smo se i Ministarstvu zdravstva oko ove teme. Upitali smo ih radi li se na rješavanju ovog problema te imaju li kakvo rješenje kako bi se izbjegao rad liječnika u neljudskim uvjetima. Evo što su nam poručili.
Izdali su preporuke
“Ministarstvo zdravstva svjesno je izazova vezanih uz prekovremeni i intenzivan rad liječnika, osobito u kontekstu smjenskog i noćnog rada. Zdravstvene ustanove imaju odgovornost organizirati rad na način koji omogućuje ravnomjernu raspodjelu opterećenja, a Ministarstvo je već uputilo preporuke za optimizaciju rasporeda rada s ciljem smanjenja prekovremenih sati. Uz to, kontinuirano se provode mjere za jačanje kadrovskih kapaciteta tamo gdje je broj prekovremenih posljedica nedostatka djelatnika, uključujući povećanje broja specijalizacija, financiranje pripravničkog staža te zapošljavanje mladih liječnika”.
O reformama i promjenama u zdravstvu prije nekoliko mjeseci pričala je upravo ministrica zdravstva, Irena Hrstić. Već tada je rekla kako su se dogodili značajni infrastrukturni, organizacijski i digitalni pomaci, dok je poseban naglasak stavljen na povratak povjerenja građana u zdravstveni sustav. Istaknula je kako je Vlada uložila 2,5 milijarde eura u zdravstvenu infrastrukturu.
Ministrica zdravstva potvrdila je da je u tijeku izrada novog petogodišnjeg plana specijalizacija, s posebnim naglaskom na jačanje primarne zdravstvene zaštite, gdje trenutačno vlada slab interes među mladim liječnicima.
Novi program potpore
Iako se specijalizacije već provode, cilj novog plana je uskladiti broj i vrstu specijalizacija s realnim potrebama zdravstvenog sustava i pacijenata diljem Hrvatske. “Želimo izbjeći da ovaj plan ostane samo mrtvo slovo na papiru,” istaknula je ministrica Hrstić.
U sklopu reforme predviđen je i novi program potpore mladim liječnicima, kojim bi se nakon završetka Medicinskog fakulteta omogućio praktični rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u trajanju od šest do dvanaest mjeseci. Program bi se provodio uz mentorstvo i donosio dodatne bodove za kasniju specijalizaciju, no sudjelovanje neće biti obavezno.
“Ovo nije klasičan staž, već prilika za stjecanje iskustva i preuzimanje odgovornosti uz određene poticaje,” pojasnila je Hrstić, dodajući da je cilj motivirati mlade liječnike da rade u područjima koja su trenutno slabije pokrivena zdravstvenim kadrom.
Provedeno zanimljivo istraživanje među Hrvatima: Čak 79 posto njih reklo je ‘da’
Zakonom prema adaptaciji hrvatskih iseljenika: ‘Zadiremo u segmente baštine i kulture naroda’
Pripremite se na promjenu vremena, evo što nas čeka u danima koji slijede
