Nekoliko mjeseci nakon što je država najavila da će ukinuti bankarske naknade za vođenje računa preko kojih se isplaćuje plaća, Zagrebačka banka povećala je svoje naknade za 44 do 100 posto, pa tako klijenti ZABE koji koriste paket ‘lepeza’ od prošlog mjeseca plaćaju 11,5 eura bankarske naknade mjesečno umjesto dosadašnjih 7,96 eura, a skuplje su i ostale naknade. No, Zaba veli da neće naplaćivati naknadu za vođenje osnovnog računa.
I Vlada najavila sastanak
Poskupljenja su najavile i Addiko banka, Erste, RBA i OTP banka. Banke nisu objavile podatke koliko građana koristi tzv. osnovni račun, odnosno koliko klijenata ima samo jednu karticu na koju im sjednu plaća ili mirovina te njihovi vlasnici odmah podignu novac s tog računa i ne koriste druge usluge kao što su kreditne kartice banaka, mobilno bankarstvo ili plaćaju račune preko internetske stranice. Banke će tako većini klijenata godišnje uzimati najmanje 60 do 140 eura naknada za vođenje računa. Hrvati imaju najmanje dvije bankarske kartice.
Vlada je najavila poseban sastanak s bankarima od kojih će zatražiti da odustanu od poskupljenja naknada, a sličan sastanak održao se ovaj tjedan i u HNB-u, koji je također zatražio od banaka da povuku poskupljenja.
Istovremeno, čeka se da Ministrstvo financija pripremi zakon o oslobađanju plaćanja naknada za osnovni paket, kao i konačna odluka vlasti što će se sve morati nalaziti u tom besplatnom paketu. U međuvremenu, traži se krivac za najnovija poskupljenja, pa tako Ministarstvo financija na neki način upire prstom u središnju banku koja uzvraća da djeluje u skladu s ovlastima.
Hrvatska narodna banka potvrdila je informaciju iz financijskih krugova o susretu sa bankarima, te kaže da ‘komunicira s bankama u cilju nužnih izmjena u dostavljenim metodologijama da bi se ispunile smjernice iz Okružnice koju je središnja banka poslala krajem lipnja 2024.’ U toj je okružnici HNB tražio od banaka da definiraju kriterije po kojima određuju naknade.
“Glavni ciljevi Okružnice su postizanje više razine izvjesnosti u pogledu naknada i stvaranje preduvjeta za kvalitetniji nadzor područja, te u konačnici i bolji položaj korisnika usluga u pogledu informiranosti o cijenama usluga”, poručuju iz HNB te odgovaraju da ‘nijedan zahtjev HNB-a u vezi s izradom metodologija ne može utjecati na povećanje postojećih naknada budući da se svi zahtjevi svode na to da subjekti nadzora trebaju objasniti kako su te naknade formirali.’
Samo iznimno…
Ministra financija Marko Primorac pak ističe da je njegovo ministarstvo odlučilo “nakratko zastati s implementacijom mjera iz svoje nadležnosti dok se jasno ne utvrdi na koji način i u kojoj mjeri će aktivnosti HNB-a utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir”.
Banke pak podsjećaju da je samo iznimno naplata određenih vrsta usluga u poslovanju s potrošačima zakonom zabranjena ili ograničena i samo u tom dijelu HNB ima zakonsku osnovu za nadzor.
