Europski čelnici izrazili su spremnost voditi “multinacionalne snage” u Ukrajini kao dio plana koji podržavaju SAD, a čiji je cilj postizanje mirovnog sporazuma s Rusijom. U zajedničkoj izjavi, čelnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Danske, Finske, Italije, Nizozemske, Norveške, Poljske, Švedske istaknuli su da bi trupe iz koalicije zemalja koje to žele, uz podršku SAD-a, mogle pomoći u obnovi ukrajinskih oružanih snaga, osiguranju njezina zračnog prostora i zaštiti pomorskih ruta, uključujući operacije unutar ukrajinskog teritorija.
Prijedlog je dio šireg sigurnosnog paketa koji je predložio Washington, a čiji je cilj utrti put potencijalnom mirovnom sporazumu između Moskve i Kijeva. Međutim, značajna neslaganja i dalje postoje, posebno oko statusa ukrajinskih teritorija.
Američki predsjednik Donald Trump opisao je svoje nedavne razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, europskim čelnicima i predstavnicima NATO-a kao “vrlo duge i vrlo dobre”. Trump je sugerirao da bi, kao dio bilo kakvih sigurnosnih jamstava, Ukrajina trebala ustupiti dijelove Donbasa, iako je Zelenski dosljedno odbacivao takve teritorijalne kompromise.
Trump želi da se Ukrajina odrekne dijelova Donbasa koje još uvijek drži (nekih 20% Donjecke oblasti), dok Ukrajina želi zamrznuti linije na trenutnoj točki kontakta. Putin je rekao da će Rusija svakako imati tih preostalih 20% Donjecke oblasti, bilo diplomacijom, bilo oružjem.
Slično kao članak 5. NATO-a
Zelenski je rekao da su razgovori s američkim izaslanicima bili izazovni, ali su donijeli opipljiv napredak, posebno o sigurnosnim jamstvima, dok i dalje postoje razlike u pogledu budućnosti teritorija. Prema američkom prijedlogu, Ukrajina bi održavala stajaću vojsku od 800.000 vojnika , a Amerika bi osigurala mehanizam za praćenje i provjeru prekida vatre kako bi se otkrila svaka obnovljena ruska agresija. Europske nacije bi se, prema nacionalnim postupcima, obvezale na obnovu mira i sigurnosti u slučaju budućeg oružanog napada. Plan bi također podržao nastojanja Ukrajine da se pridruži Europskoj uniji i pružio jamstva “slična članku 5” usporediva sa zaštitom NATO-a za države članice. Za očekivati je da Moskva neće pristati na ovakav plan jer izričito ponavljaju da neće prihvatiti strane trupe na teritoriju Ukrajine.
SAD je predstavio paket u Berlinu tijekom razgovora sa Zelenskim i europskim dužnosnicima. Prema američkim izvorima, i Kijev i europski čelnici pozitivno su reagirali, smatrajući ga najjačim skupom sigurnosnih protokola ikada ponuđenim. Detalji o tome kako će se ta jamstva provoditi ostaju neotkriveni, a Washington je pojasnio da prema ovom planu američke trupe neće biti raspoređene na terenu u Ukrajini .
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da su razgovori približili dvije strane istinskom mirovnom procesu više nego ikad od ruske invazije 2022. Zelenski je ponovio to, opisujući razgovore kao produktivne, dok je Rustem Umerov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, potvrdio da je postignut stvarni napredak.
Moscow will under no circumstances agree to the deployment of Western troops in Ukraine in any form, including within the NATO framework, Russian Deputy Foreign Minister Sergey Ryabkov said in an interview with ABC News:https://t.co/fbPV9r2JXd pic.twitter.com/kjVNOpecJc
— TASS (@tassagency_en) December 16, 2025
Rok do Božića
Razgovori su se dotaknuli i budućnosti nuklearne elektrane Zaporižje, koja je trenutno pod ruskom kontrolom, a američki pregovarači predlažu podjelu proizvedene električne energije u omjeru 50/50. Američki dužnosnici tvrdili su da je riješeno otprilike 90% sporova između Rusije i Ukrajine. Zelenski je istaknuo kontinuirano korištenje ruskih napada kao poluge u pregovorima, naglašavajući da je kritična infrastruktura, uključujući energetiku, škole i sveučilišta, više puta meta napada.
Trump inzistira na okončanju sukoba do Božića, dok je Zelenski pokazao spremnost zamrznuti front umjesto da prepusti cijelu regiju Donbasa, u zamjenu za pravno obvezujuća sigurnosna jamstva Zapada. Putin smatra ukrajinske ambicije za NATO središnjom sigurnosnom prijetnjom i kritizirao je sve uočene ustupke, dok Moskva čeka izvještaj o berlinskim pregovorima.
Europski čelnici naglasili su trajni utjecaj ovih pregovora na sigurnost starog kontinenta. Kancelar Merz upozorio je da Putin nastoji prekrojiti europske granice i vratiti teritorije iz sovjetskog doba, tvrdeći da bi neuspjeh u podršci Ukrajini mogao potaknuti daljnju rusku agresiju. U međuvremenu, nova šefica britanskog MI6-a, Blaise Metreweli, nazvala je Rusiju “agresivnom, ekspanzionističkom” prijetnjom, tvrdeći da Moskva namjerno produžuje pregovore dok teret rata prebacuje na vlastito stanovništvo.
Europska unija također radi na finalizaciji plana za financiranje obnove Ukrajine korištenjem zamrznute ruske imovine, iako je dogovor i dalje neizvjestan. Čelnici, uključujući Zelenskog, trebali bi se sastati u Haagu kako bi pokrenuli Međunarodnu komisiju za odštetu radi osiguranja naknade štete uzrokovane ruskim vojnim akcijama i navodnim ratnim zločinima. Rusija tvrdi da je riječ o očitoj krađi i pokrenula je pravni spor.
Moskva oštro po ‘zapadnoj Europi’
Danas je ruski ministar Lavrov za iransku televiziju objasnio kako je “zapadna Europa” globalni izvor nestabilnosti. Prema Lavrovu, Zapadna Europa ponovno pokušava “diktirati svima svoje uvjete i želje” na međunarodnoj razini, posebno kroz sukob u Ukrajini, koji se koristi “za samonametanje” i “za spletkarenje protiv Sjedinjenih Država i svih onih koji traže pravedno rješenje”. Predsjednički pomoćnik Jurij Ušakov rekao je da čelnici EU kompliciraju napore Rusije i SAD-a za postizanje sporazuma postavljanjem neprihvatljivih zahtjeva, dok je viši ruski pregovarač Kiril Dmitrijev upozorio da su neke od njihovih intervencija dovele do “sabotaže mira”.
‘Kijev ima samo nekoliko dana’: Američka ponuda sigurnosnih jamstava vrijedi do Božića
