Izvanredni profesor dr. sc. Petar Kružić, morski biolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, skrenuo je pozornost na temu o kojoj se u posljednje vrijeme često piše; utječe li doista negativno marikultura na morski okoliš u Jadranu?
Nedavno je objavljen poziv na potpisivanje peticije da se zaustavi planiranje i širenje marikulture uz istočni dio otoka Cresa na pozicijama Merag (200 tona ribe godišnje) na dva uzgojna polja u zahvatu maksimalne površine 15 hektara i proširenje uzgajalište Plavnik (970 tona ribe i 50 tona školjkaša godišnje) maksimalne površine od 60 ha. Mišljenje stanovništva otoka Cresa je da će taj zahvat donijeti više štete nego koristi lokalnoj zajednici.
Kanalizacije, septičke jame, tzv. “nadohrane”, fekalije s brodova i uz sve ovo – uzgajališta…
Hajmo sad redom. Da, postoji nekoliko uzroka onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj. Prvi je svakako kanalizacija iz gradova i mjesta koja je najgori oblik štete za Jadransko more. Da ne pišem o ilegalnoj kanalizaciji. Bilo bi previše. Nešto se radi na smanjenju tog negativnog utjecaja, ali definitivno premalo i presporo. Uvijek ista priča, more će to sakriti. Stari način da se kanalizacije odvede par sto metara od obale, na dubinu 40 i više metara ne funkcionira, jer se dobar dio toga vraća na obalu. Za upwelling (iliti hrv. uviranje) ste čuli, a bure ne nedostaje na Jadranu. Pa onda imamo nasipavanje obale (plaža) pod krinkom „nadohrane“ i pripreme za novu turističku sezonu, gdje se bacaju u more ogromne količine zemlje (čitaj hranjivih soli za cvjetanje mora). To sada rade, dok čitate ovaj tekst. Tu je i ogromna količina otpadnih voda (čitaj fekalija) iz brodova tijekom ljeta, jer malo je marina koje imaju prihvat i obradu tih, nazovimo „voda“. Ima li ih?
I onda treba još malo otežat Jadranu, pa se svako malo planiraju nova uzgajališta (ili proširuju), jer eto to je dobar biznis, a prodaja i izvoz cvjetaju. Cvjeta i more, doslovno. Odmah da napomenem, nisam protivnik marikulture i ona je potrebna, s obzirom da je Jadran prelovljen, a i kočarenje je pomalo na zalazu, jer poprilično šteti podmorju.
Hrvati pretjeruju u svemu, pa tako i u postavljanju kaveza
Da smo bili pametni i pametno gospodarili Jadranom, bilo bi puno lakše, ali i puno više ribe. Ovako, treba imat marikulturu, ali sa jako pažljivim planiranjem. Normalno je da Hrvati pretjeruju u svemu, pa tako i u postavljanju kaveza. Da mogu, bilo bi ih u svakoj uvali. Ali treba znati kad je dosta. Ne trebamo pratiti Tursku u marikulturi. Ne bi bilo dobro.
Zapela mi je za oko ova peticija i već sam pisao o Ravi i problemima njenih stanovnika s obzirom da je otok okružen uzgajalištima. Međutim, što uzgajališta rade podmorju? Neki će reći: „Ma to je ništa, samo malo uz kavaze“. Drugi će se pravdat da kanalizacija i apartmanizacija rade gore stvari moru. Da, istina, ali to su sve problemi koje nužno treba rješavat i znat kad treba reći „Dosta je sad“. Ali je isto tako problem svaki za sebe i ne možemo jedno onečišćenje pravdat drugim. Apsolutne ne. Vrlo glup pokušaj pravdanja. Vrlo glup. I nadasve primitivan stav.
Novim uzgajalištima mogla bi nestati čitava staništa u Kvarneru!
Na istočnoj strani Cresa postoji puno predivnih ronilačkih lokacija, pogotovo od Rta Selzine do Rta Tarej koji je možda i najljepši. O Plavniku da ne pišem. Predivan koraligen sa predivnim gorgonijama. More je donedavno bilo čisto i bio je užitak tamo ronit. To dobro znaju ronilački centri na Cresu, Krku i Rabu. Novim uzgajalištima cijelo to područje je ugroženo i ta ljepota podmorja bi mogla nestati. Kako? Otpadom (feces riba, hrana za ribe…). Već viđeno uz sva naša uzgajališta. Stradat će morska cvjetnica Posidonia oceanica, koraligen, te gorgonije i druge sesilne vrste na njemu.
More cvjeta u proljeće, što je u Jadranu normalna pojava (pogotovo u sjevernom Jadranu. Rijeka Po. Poznato?). Međutim more cvjeta (i fitoplankton i bentoske alge) i kad ga stalno punite hranjivim solima (iz kanalizacije i nautičkim turizmom, nasipavanje obale zemljom, marikulturom…). I sad više ne cvjeta samo u proljeće, već cijele tople sezone, do početka zime. I malo po malo uništava nam podmorje. Podmorje se promijenilo. Jako u zadnjih 30 godina. Naravno, tu su i dodaci koji se stavljaju u hranu ribama, poput antibiotika.
Povećane bolesti i smrtnosti riba u kavezima, znate li zašto imamo losose u Velebitskom kanalu?
Zbog većeg zagrijavanja mora ljeti, već se govori i piše o povećanoj bolesti i smrtnosti riba u kavezu. Neke zemlje pomalo zabranjuju kaveze. Zato i imamo losose u Velebitskom kanalu. Norvežani ih više ne žele. Zato pozivam Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (nice name), Ministarstvo poljoprivrede, kao i Ministarstvo turizma RH da dobro razmisle što ćemo imati od našeg Jadrana u bliskoj budućnosti ako ovako nastavimo.
Inspekciju neću pozivati, jer njih i ionako nema kad nam trebaju. Jer da ih ima, ne bi trebali građani (kao i Morski HR i Zaustavimo devastaciju Jadrana) prijavljivati tu silnu betonizaciju obale, uzurpiranja pomorskog dobra, nasipavanje obale, bacanje otpada (i krupnog i sitnog) u more, ilagalan ribolov… E da, zaboravio sam i klimatske promjene i zagrijavanje Jadrana. O tome već sve znate. Jel tako?
S obzirom da dobar dio Vas nije vidio kako to izgleda pod morem, fotografije u ovom tekstu reći će nešto više.
Zašto sve ovo pišem? Zato da se konačno počnemo brinuti za zdravlje Jadrana. Malo treba. Ne širite i ne radite nova uzgajališta. Turizam je isto proklet ako je masovan, kao i apartmanizacija. Ništa nismo naučili na lošem primjeru Španjolske. Održivi turizam nam donosi zaradu, kad već nemamo jaku industriju. Kavezi ne, da možemo bit sretni. I zato radite kvalitetne, poštene i iskrene studije i monitoringe. Poštujte ono što su nam ostavili naši stari. Trenutno radimo sve suprotno. Niste zaboravili na famozno i pompozno bušenje nafte i plina uz Jadransku obalu, zar ne?
Izv. prof. dr. sc. Petar Kružić
PROČITAJTE JOŠ:
Petar Kružić: “Marikultura je potrebna, ali to je prljava industrija”
Jedno uzgajalište srednje veličine onečišćuje kao kanalizacija grada od desetak tisuća stanovnika. Time marikultura ugrožava morsku floru i faunu te utječe na turizam. No, stvari se mogu dovesti u red, smatra izv.prof.dr.sc. Petar Kružić. U zadarskom arhipelagu, između otoka Iža i Dugog otoka, smjestila se Rava. Veličina
Otočani protiv uzgajališta u akvatoriju Valbiske
Stanovnici naselja Pinezići, Skrbčići. Linardić, Poljica, Žgaljić, Nenadić, Bajčić, Kapovci, Brusić, Milohnić, Brzac i Vrh pokrenuli su peticiju kojom traže brisanje lokacije ua uzgajalište ribe Valbiska iz prostornog plana Primorsko – goranske županije, prenosi Bodulija.net. Nakon održanog javnog skupa nezadovoljnih mještana koji ne žele prihvatiti uzgajalište između Krka, Cresa
S otoka Rave stižu nove slike zagađenja: “Ovako izgleda more 700 metara od uzgajališta!” | | Morski HR
Stanovnici Rave, otoka u Zadarskom arhipelagu, zabrinuti su zbog učestalih masnih naslaga, prljavštine, slabe vidljivosti, smrada i ugibanja pojedinih vrsta u Ravskom kanalu. Kako smo već
