“Postalo je jasno da je nešto pošlo po zlu već u trenutku kada su za ručak posluženi škampi”, početna je rečenica velikog članka novinara Tima Rossa, Gregoria Sorgija, Hansa von der Burcharda i Nicholasa Vinocura u kojem govore o nevjerojatnoj situaciji u kojoj se našla Belgija, ali i ostatak Europske unije zajedno s Ukrajinom oko korištenje oduzete ruske imovine u korist Kijeva.
Čelnici Europske unije stigli su 23. listopada Bruxelles kako bi ukrajinskome predsjedniku Volodimiru Zelenskome poželjeli dobrodošlicu darom koji mu je očajnički trebao: golemim zajmom od oko 140 milijardi eura, osiguranim ruskom imovinom zamrznutom u jednoj belgijskoj banci. Taj iznos bi bio dovoljan da Ukrajina može naredne dvije godine se nastaviti boriti. Europski premijeri i predsjednici toliko su vjerovali u taj plan da su čak krenule rasprave oko toga kako će se taj novac potrošiti i onda je stigla Belgija i ohladila sve rasprave.
Naime, oni su odlučili kako oni neće dopustiti da se ostvari taj takozvani reparacijski zajam. Belgijski premijer Bart De Wever zauzeo je čvrst stav navodeći kako je rizik od ruske odmazde prevelik, te ukoliko bi Rusija dobila pravnu bitku protiv Belgije ili Eurocleara, briselske institucije koje čuvaju ta sredstva, Belgija bi sama morala vratiti cijeli iznos. “To je potpuno suludo”, rekao je.
U najgorem trenutku za Belgiju
De Wever je zahtijevao da se završne zaključne izjave summita više puta preprave kako bi se uklonile sve reference na korištenje ruske imovine za slanje novca Kijevu. Belgijska blokada je izvukla tepih pod nogama plana europske potpore Ukrajine u kritičnom trenutku, jer da je došlo do dogovora to bi poslalo snažnu poruku o snazi Ukrajine i čvrstoj europskoj podršci. Međutim, umjesto toga i Zelenski i Europska unija oslabili su usred međusobnih podjela i to u trenutku kad američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak za mirovne pregovore s Putinovim saveznicima.
Situacija je, kako navode novinari, nimalo dobra. De Wever i dalje odbija popustiti, dok Ukrajina klizi prema financijskom ponoru, a SAD želi da Zelenski potpiše krajnje nepovoljan sporazum s Putinom što pak, s druge strane, izaziva uzbunu diljem Europe, posebice u zemljama koje graniče s Rusijom.
“Rusi se vjerojatno jako dobro zabavljaju”, rekao je jedan dužnosnik EU-a blizak pregovorima. Čelnici EU-a i dalje se nadaju da će postići konačan plan kako spriječiti Ukrajinu da ostane bez novca kada se ponovno sastanu na redovitom summitu 18. prosinca.
Nećemo preuzeti rizik na svoja leđa
I dok vrijeme istječe, postavlja se ključno pitanje, a to je mogu li najviši europski dužnosnici, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa, uvjeriti De Wevera da promijeni mišljenje? Prema njegovim izjavama, to je uistinu teško za očekivati.
“Još nisam impresioniran, tako bih to rekao”, izjavio je De Wever u televizijskom obraćanju kada je Komisija objavila nacrt pravnih tekstova. “Nećemo preuzimati rizike od stotina milijardi… na belgijska leđa. Ne danas, ne sutra, nikada.” U razgovorima s više od 20 dužnosnika, političara i diplomata, mnogi od kojih su govorili anonimno, POLITICO je doznao kako su europski pokušaji financiranja obrane Ukrajine pali u zbrku i paralizu, zapleteni u političke disfunkcije i osobne sukobe na najvišoj razini. Potencijalne posljedice za Europsku uniju jedva da bi mogle biti ozbiljnije.
Više izvora navelo je kako je dogovor oko prijedlog reparacijskog zajma počeo zapinjati kad se počelo gomilati napetost između De Wevera i njegova susjeda, novog njemačkog kancelara Friedricha Merza. De Wever, flamanski nacionalist, došao je na vlast tek u veljači nakon višemjesečnih mukotrpnih koalicijskih pregovora, klasičnog scenarija u belgijskoj politici. Tri tjedna kasnije, Njemačka je na nacionalnim izborima izabrala Merza, konzervativca iz centra-desnice.
Poput De Wevera, Merz zna biti impulzivan na način koji može uznemiriti saveznike. “Puca iz kuka”, rekao je jedan zapadni diplomat. Večer kada je pobijedio na izborima, pozvao je Europu da radi na punoj “neovisnosti” od Sjedinjenih Država i upozorio NATO da bi mogao postati prošlost. Merz je u rujnu izjavio da je došlo vrijeme da Europa iskoristi zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini. Svojom je izjavom, čini se, preplašio Belgiju koja je u tom trenutku vodila osjetljive privatne razgovore s dužnosnicima EU-a pokušavajući ukloniti svoje dvojbe. Nekoliko dužnosnika reklo je da je Merz istupio samovoljno i prerano i to prije nego što je De Wever dao svoj pristanak. Čelnica Europske komisije von der Leyen nastojala je u svojem nastupu pet dana kasnije opreznije govoriti o toj temi. “Ne radi se o zapljeni imovine“, kazala je i ustvrdila da je riječ o tome da će se ta imovina iskoristi kao svojevrsna avansna uplata Moskve za ratne reparacije koje će ionako dugovati. Novac bi bio vraćen Rusiji samo u malo vjerojatnom slučaju da Kremlj pristane nadoknaditi štetu Ukrajini.“Važno je da napredujemo, jer se radi o tome da osiguramo sredstva za proračunske i vojne potrebe Ukrajine, a radi se i o moralnom pitanju da Rusija plati štetu koju je prouzročila. U tom smislu, korištenje zamrznute ruske imovine logičan je i moralno ispravan izbor”, rekla je švedska ministrica za europske poslove Jessica Rosencrantz.
Belgijski unutarnji problemi
Nužno je navesti kako prije svih summita, pa tako i onog Europskog vijeća, najveći dio posla se dogovori i prije čelnici stignu. Veleposlanici svih država članice Europske unije sastaju se tjednima prije kako se se dogovorili ciljevi i dorađuju točne formulacije zaključaka.
Belgijski veleposlanik pri EU-u, Peter Moors, slao je signale u listopadu da bi bilo u redu napraviti korak naprijed prema korištenju ruske zamrznute imovine. Problem je, prema riječima četvero dužnosnika koji su upoznati sa situacijom, bio taj što Moors nije izravno razgovarao s De Weverom, a sve odluke o ruskoj imovini ovisile su isključivo o premijeru. I dok su drugi znali da se belgijski premijer izričito protivi ovakvom načinu korištenja ruske imovine, diplomat koji je predstavljao tu zemlju u tom pitanju nije bio upućen. To znači, navodi Politico, da nitko nije bio ni svjestan koliko će biti De Weverov otpor toj ideji.
Još jedan dio problema koji se pokazao je bio taj što Moors, inače vrlo cijenjen među kolegama s dugom diplomatskom karijerom, je bio šef kabineta De Weverova suparnika i prethodnika, Alexandera De Crooa, i pripada stranci koja je izgubila vlast na izborima prošle godine, te sada sjedi u oporbi. To znači da postoji mogućnost kako je on bio izostavljen od dobivanja nužne infomacije. Važan čimbenik je i sama belgijska politička disfunkcija. Kako je i sam De Wever rekao, tjednima je bio zatvoren u pregovorima oko nacionalnog proračuna, a dogovora nije bilo na vidiku.
“Tjednima pregovaram kako bih pronašao 10 milijardi eura”, rekao je De Wever na putu na summit EU-a. Mogućnost da bi Belgija morala vratiti Rusiji više od deset puta toliko bila bi potpuno nezamisliva, dodao je.
Izgubljeno vrijeme
Unatoč stavu kojeg ima belgijski premijer, mnogi njegovi parnjaci u Uniji osjećaju svojevrsnu simpatiju i razumijevanju jer znaju koliko je teško bilo kojoj Vladi da razmotri ovakav korak jer bi to značilo da bi bili izloženi vrlo skupim tužbama. De Wever se boji da bi stabilnost eura mogla biti ugrožena ako bi napad na Euroclear natjerao investitore da propitaju sigurnost pohrane imovine u europskim bankama.
Iako posljednjih tjedana se vode pregovori i traže kreativna rješenja, do istih se do sada nije došlo. A osim kritika upućenih Belgiji, sve ih je više prema von der Leyen, jer je ona odgađala ključan korak objavljivanja nacrta pravnih tekstova koji bi omogućili korištenje imovine za reparacijski zajam. Upravo su ti dokumenti nužni da bi sve strane mogle provesti, izmijeniti ili odbiti plan.
“Gubimo dragocjeno vrijeme”, rekao je Jonatan Vseviov, glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova. “Usredotočili smo se na predsjednicu Komisije i tražili od nje da predstavi prijedlog. Nitko drugi to ne može učiniti.” Rekao je da bi “bilo bolje” da je Komisija pravne tekstove objavila ranije nego u srijedu, kada su naposljetku objavljeni.
“Svima je sada odgovornost ubrzati”, rekao je drugi diplomat, dok je treći primijetio da je čak i Belgija posljednjih tjedana pritiskala Komisiju da objavi planove. Drugi diplomat rekao je da Belgija “ne može očekivati da će se ispuniti sve njihove želje”.
Zima je tu
Merz je posebno nestrpljiv jer se boji da će porezni obveznici njegove zemlje morati uskočiti ako zajam iz zamrznute imovine propadne. “Smatram da je ovo sve hitnije. Ukrajini treba naša podrška. Ruski napadi se intenziviraju. Zima dolazi, točnije, već je tu”, rekao je njemački kancelar novinarima u petak.
Prema riječima jednog od diplomata, De Wever “moli” da druge opcije ostanu otvorene. Dvije alternativne ideje lebde u zraku, uzevši da prva traži od nacionalnih vlada EU-a da same iz svojih proračuna daju bespovratna sredstva Ukrajini, što većina smatra nerealnim s obzirom na stanje javnih financija.
Druga ideja je financiranje zajma Ukrajini zajedničkim zaduživanjem EU-a, što štedljive zemlje ne vole, jer bi se dug prebacio na buduće generacije poreznih obveznika. “Nismo skloni tomu. Načelo da Rusija mora platiti štetu je ispravno.”, rekao je jedan diplomat. Neka kombinacija ovih ideja mogla bi postati neizbježna, osobito ako se reparacijski zajam ne završi na vrijeme kako bi se pokrile ukrajinske potrebe za financiranjem. U tom slučaju trebao bi hitni “plan B” biti prijelazni zajam.
Temeljno pogrešan?
De Wever je u pismu von der Leyen od 27. studenoga još jednom naglasio svoje protivljenje, opisavši prijedlog reparacijskog zajma kao “temeljno pogrešan”. “Potpuno sam svjestan potrebe da pronađemo načine kako nastaviti financijsku podršku Ukrajini. Moj je stav oduvijek bio da postoje i drugi načini da pokažemo da mislimo ozbiljno. Ako govorimo da imamo ‘kožu u igri’, onda moramo prihvatiti da je to naša koža.”, napisao je.
Unatoč tome što su mnogi u Uniji bijesni na njega, De Wever i dalje ima podršku unutar vlastite vlade za svoj tvrdi stav. Njegovu poziciju ojačao je i sam Euroclear, koji je izdao ozbiljna upozorenja. U znak koliko je tema osjetljiva za Belgiju, uprava Eurocleara komunicira izravno s uredom premijera, zaobilazeći ministarstvo financija. Neki strahuju i za fizičku sigurnost Belgije. Tajanstveni dronovi prošli su mjesec poremetili zračni promet u Zračnoj luci Bruxellesa i uočeni su iznad belgijskih vojnih baza, gdje su navodno nadzirali borbene avione i skladišta streljiva. Strah je da bi to moglo biti dio Putinova hibridnog napada na Europu, a Belgija bi mogla biti izložena još većoj opasnosti ako De Wever odobri korištenje ruske imovine.
Politico podsjeća i na to da je velika prepreka upravo Mađarska. Ruska imovina zamrznuta je samo zato što su svi čelnici EU-a, uključujući Putinova saveznika Viktora Orbána, svakih šest mjeseci ponovno produljivali sankcije. Ako se Orbán predomisli, Rusija bi mogla preko noći ponovno potraživati imovinu, čime bi Belgija bila izložena golemom riziku. U ovom trenutku nije uopće sigurno postoji li pravno rješenje koje bi zaobišlo mađarski veto i rusku odmazdu, zadovoljilo Belgiju i izbjeglo potrebu za predfinanciranjem od strane europskih poreznih obveznika.
A kako se približava sljedeći presudni summit 18. prosinca, raste pritisak. “Ovo nije računovodstvena vježba”, rekao je Estonac Vseviov. “Pripremamo jedan od najvažnijih europskih summita… Pokušavamo osigurati da Europa ima mjesto za stolom gdje se piše povijest.”
