Svako oružje je posebno i svako je nastalo u nekom specifičnom trenutku u povijesti. To nije ništa neobično. Međutim, malo koje oružje ima u svome nazivu toliko političkih obilježja kao Molotovljev koktel. Megapopularni naziv koji je ušao u legendu prvi je puta skovan od strane finskih vojnika za vrijeme Zimskog rata koji se od studenog 1939. do ožujka 1940. vodio između Finske i Sovjetskog Saveza. U tom ratu mala država Finska bila je žrtva izložena brutalnoj agresiji sovjetskog vojnog stroja. Molotovljev koktel nastao je kao oružje otpora suvremenog Davida (male Finske) suvremenom Golijatu (velikom SSSR-u).
Finska – meta sovjetskog imperija
Nakon Njemačko-sovjetskog pakta o nenapadanju iz 23. kolovoza 1939. poznatom kao pakt Hitler-Staljin (pakt Molotov-Ribbentrop), Sovjetski Savez je nastojao proširiti svoju sferu utjecaja na zemlje istočne Europe, uključujući Finsku. Sovjetski diktator Josif Staljin htio je stvoriti zaštitni pojas kako bi se zaštitio od potencijalne invazije iz smjera zapada, ali i proširiti sovjetski imperij u svrhu kreiranja sovjetske globalne dominacije. Tijekom jesenskih pregovora s finskom delegacijom, Staljin i njegov ministar vanjskih poslova Vjačeslav Molotov zahtijevali su od Finaca ogromne ustupke: proširenje sovjetske uprave nad Finskim zaljevom, ustupanje SSSR-u svih otoka u zaljevu (Bjorko arhipelag).
Rusi su željeli nadzirati Finski zaljev i zaštititi Lenjingrad (i šire područje) i njegov pomorski put, i zato su tražili pomorsku bazu, luku Hanko na sjevernoj strani zaljeva. Rusi su smatrali da je sovjetsko-finska granica koja se protezala samo 32 kilometra sjeverozapadno od Lenjingrada, potencijalna prijetnja drugom po veličini gradu u SSSR-u. Sovjeti su, kako je Molotov u svom govoru 31. listopada izjavio, tražili „samo“ da se granica pomakne „nekoliko desetaka kilometara“, dok će Finska zauzvrat za ovaj ustupak dobiti mnogo veće područje dalje na sjeveru. Finci su, očekivano, odbili zahtjeve i 30. studenog uslijedila je sovjetska invazija.
Spontani nastanak
Izloženi brutalnoj agresiji vojne supersile Finci su morali iznaći domišljate načine kako bi se obranili. Jedan od domišljatih, improviziranih i jednostavnih načina bio je i Molotovljev koktel. Prema definiciji rječnika Merriam-Webster, Molotovljev koktel je „gruba bomba izrađena od staklene boce napunjene zapaljivom tekućinom (poput benzina) i obično opremljena fitiljem (kao što je natopljena krpa) koji se zapali neposredno prije nego što se boca baci“. Ime oružja je zapravo sarkastično ismijavanje Staljinovog bliskog suradnika Vjačeslava Molotova, koji je vodio promidžbeni rat.
Finci su ismijavali Molotova jer je on izjavio na radiju da preleti bombardera iznad Finske zapravo predstavljaju zračne isporuke hrane za izgladnjele Fince. To je, naravno, bila obična drska laž jer se radilo o nemilosrdnom bombardiranju, koje je uništavalo ne samo vojnu infrastrukturu nego i civile. Finci su sarkastično nazvali sovjetske kasetne bombe „Molotovljevim košarama kruha“ kao odgovor na njegove propagandne govore. Kada su razvijene ručne bombe kućne izrade da bi se s njima napali sovjetski tenkovi, Finci su ih nazvali Molotovljevim koktelima kao „piće koje ide uz hranu“.
Uporaba i taktika
Molotovljev koktel funkcionirao je tako što se staklena boca punila zapaljivom tekućinom, potom se neposredno prije bacanja komad tkanine namočio u tekućinu i služio je kao fitilj. Fitilj bi se zapalio prije bacanja boce, što je prouzrokovalo eksploziju kada bi boca pogodila cilj. Finska vlada poticala je masovnu proizvodnju Molotovljevih bombi u državnim destilerijama, što ih čini rijetkim improviziranim oružjem koje je imalo masovnu industrijsku proizvodnju. Molotovljevi kokteli pokazali su se posebno učinkovitim protiv sovjetskih tenkova, koji su zbog svojih dimenzija bili ograničeni u kretanju po snježnom terenu.
Tenkovi su postali lake mete jer su Molotovljevi kokteli mogli izazvati požare u unutrašnjosti vozila kada bi tekućina ušla kroz otvore ili ventilacijske sustave. Finci su razvili taktičke timove specijalizirane za korištenje Molotovljevih koktela protiv tenkova i oklopnih vozila i pritom su nanosili ozbiljne i neugodne štete Crvenoj armiji. Nema sumnje, kako je Molotovljev koktel pomogao da Finska ne bude poražena u ratu. Dana 12. ožujka 1940. potpisan je sovjetsko-finski mirovni sporazum prema kojemu je Finska izgubila 9% svog teritorija na kojem je živjelo 12% njenih stanovnika, ali je ipak preživjela kao suverena i neovisna država. S obzirom na odnos snaga, to je bilo dojmljivo postignuće koje je iznenadilo međunarodnu zajednicu.
Molotovs rained down on riot police as intense clashes broke out across Greece. Tens of thousands rallied to commemorate the 51st anniversary of the Athens Polytechnic University student uprising. In addition to fierce clashes with police, protesters burned US and Israeli flags. pic.twitter.com/CBaNUVoHNw
— red. (@redstreamnet) November 17, 2024
Oružje otpora
Iako je Zimski rat otišao u povijest, to se nije dogodilo s Molotovljevim koktelom koji je ostao u uporabi do danas kao simbol otpora obespravljenih u borbi protiv moćnika. U Drugom svjetskom ratu oružje se koristilo u velikom broju bitaka. Intenzivno su ga koristili pokreti otpora bilo da se radilo o urbanoj gerili ili partizanskim odredima u ruralnim područjima. Njemačkoj vojnoj sili Molotovljevi kokteli zadavali su podosta problema. I u kasnijim desetljećima 20. st. kao i u 21. stoljeću oružje je ostalo u uporabi. Koristili su ga prosvjednici širom Europe, Latinske Amerike, Bliskog Istoka i Azije u sukobu s represivnim totalitarnim i autokratskim režimima.
Moderna uporaba
U urbanim sukobima, Molotovljevi kokteli koriste se za napade na policijska vozila, kontrolne točke i simbole državne moći kao što su zgrade institucija. Svrha korištenja je odvraćanje režimskih sigurnosnih snaga. Zbog svoje zapaljive prirode, oružje stvaranja požare koji mogu ograničiti kretanje neprijateljskih snaga. Primjerice, tijekom Arapskog proljeća, prosvjedi u Egiptu, Tunisu i Libiji uključivali su uporabu Molotovljevih koktela. Oružje je bilo simbol prkosa protiv represije. Korišteno je i u brojnim nedavnim građanskim nemirima u Latinskoj Americi (Čile, Kolumbija, Ekvador, Argentina) i Europi (Ukrajina, Grčka, Francuska, Belgija), gdje je služilo kao alat otpora protiv represivnih mjera vlada i policije.
Zakonske zabrane
Iako su suvremena oružja poput dronova, balističkih i krstarećih projektila te preciznih snajpera možda stotinu ili tisuća puta naprednija, Molotovljev koktel je primitivno oružje, ali djelotvorno. Stoga su ga mnoge države zakonski zabranile i kriminalizirale njegovu uporabu na prosvjedima. U SAD-u, Molotovljev koktel je nezakonito oružje prema federalnim zakonima o kontroli eksploziva, a njegovo posjedovanje i korištenje može dovesti do dugogodišnjeg zatvora. U Europskoj uniji, uporaba Molotovljevih koktela tretira se kao kazneno djelo, a zemlje poput Njemačke, Francuske i Španjolske imaju stroge zakone koji reguliraju posjedovanje zapaljivih naprava. Usprkos zabranama, nedvojbeno je kako će pojedinci i skupine nastaviti upotrebljavati Molotovljev koktel i u budućnosti. Zašto? Zato što se radi o simbolu otpora represiji, odnosno simbolu borbe za slobodu, pravdu i bolji svijet.
Za još ovakvog sadržaja pratite autorov portal Actualitica.com
Maxim strojnica: oružje koje je promijenilo kopneno ratovanje
