Nastavni zavodi za javno zdravstvo svih obalnih županija obavljaju redovita ispitivanja kakvoće mora diljem jadranskih plaža, a kroz Informacijski sustav More Instituta za oceanografiju i ribarstvo, ubacuju se sve izmjerene vrijednosti s 1141 referentnih točaka od Savudrije do Prevlake. U pravilu, 97% svih točaka pokazuje izvrsnu kvalitetu mora, što znači da je more uz hrvatsku obalu još uvijek jedno od najčišćih na Mediteranu, no onih 3 posto obuhvaća uvijek 7-10 plaža koje to nisu i predstavljaju zdravstvenu ugrozu za kupače.
Jedan od “mjesnih otaca” (barem se tako predstavio) pobunio se protiv našeeg pisanja, prijeteći da će tužiti redakciju jer im “uništavamo sezonu lažima” i da smo “napravili toliko štete” jer smo prenijeli, zapravo službene podatke o zagađenosti mora u toj uvali. Dakle, službene, već prethodno javno objavljene podatke o čistoći/zagađenosti mora. Isto smo napravili s još 6 preostalih lokacija gdje je more – realno loše kvalitete.
Negdje je morska struja napravila svoje i trenutno more pročistila, dok je drugdje i dalje, zabrinjavajuće prljavo. A mjesni oci, zajedno sa stanovništvom koje ih je izabralo i na posljednjim izborima, umjesto da ulože u infrastrukturu, kanalizacijski sustav s pročišćivačima, te više kontrole u jahte koje im se vežu po uvalama, kao i mogućnosti da te jahte izbacuju crne tankove organizirano na kopno, za sve krive – novinare.
Nije neočekivano da će tako umjesto kanalizacije iduće godine u selu/mjestu/gradu, niknuti još apartmana, hotela, marina, priveza… što legalnih – što ilegalnih, a plaža čije more će biti u žutom ili crvenom zbog njihovih vlastitih govana, ne smije se javno oglasiti kao takva, jer im najprije za to nadležni stručnjaci, a onda i novinari “uništavaju sezonu lažima” i “čine toliko štete”…
Tužna hrvatska stvarnost, na koju SVI zatvaraju oči, je da najveći broj građevina na Jadranu koje nisu spojene na javni sustav za odvodnju, kroz septičke jame zagađuju podzemne vode, pa i izvore s kojih se obalni gradovi opskrbljuju pitkom vodom. Dio njih direktno zagađuje more uz obalni pojas, a dio to čini posredno kroz porozno krško tlo u koje, nemojmo lagati sebe i svoje goste, istovaramo vlastita govna.
Koncesionar plaže i jedinice lokalne samouprave dužne su na vidljivim mjestima, istaknuti informativne ploče s podacima o kakvoći mora
Kriteriji za ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metode ispitivanja propisani su Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN73/08), koja je usklađena sa Direktivom Europskog parlamenta 2006/7/EZ iz veljače 2006. godine o upravljanju kakvoćom voda za kupanje, Smjernicama za kakvoću mora za kupanje u Sredozemlju Mediteranskog akcijskog plana Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP/MAP) i kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Uredba propisuje standarde kakvoće mora za kupanje na plaži, granične vrijednosti mikrobioloških pokazatelja i druge značajke mora. U odnosu na raniju Uredbu o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) granične vrijednosti nove Uredbe su više jer zadovoljavaju sigurnosne kriterije kakvoće vode namjenjene kupanju, sportu i rekreaciji koje se primjenjuju u zemljama Europske unije.
Dodatno, prema Uredbi o kakvoći mora za kupanje (NN73/08), u Hrvatskoj se prati profil kupališta, odnosno postojanje i održavanje pratećih sadržaja plaže, poput tuševa, sanitarnih čvorova ili eventualnih obližnjih kanalizacijskih ispusta. Koncesionar plaže i/ili jedinice lokalne samouprave dužne su na vidljivim mjestima, istaknuti informativne ploče s podacima o kakvoći mora, općem opisu mora za kupanje i informacijama o mogućim izvanrednim događajima na plaži kako bi se postigla bolja informiranost kupača.
Najznačajniji indikatori onečišćenja mora fekalnim otpadnim vodama su mikrobiološki pokazatelji pa njihovo prisustvo upućuje na potencijalni rizik od zaraznih bolesti. Mikrobiološko zagađenje na nekoj točki ispitivanja može jako varirati u vremenu, što ovisi o načinu ispuštanja otpadnih voda te o meteorološkim i hidrografskim uvjetima. Ispitivanja se provode u 14-dnevnim intervalima, prema okvirnom planu Ministarstva zaštite okoliša – Odjela za zaštitu mora i priobalja.
U svrhu pravovremenog informiranja javnosti o kakvoći mora za kupanje, kao i o eventualnim prekoračenjima dopuštenih graničnih vrijednosti za pojedine mikrobiološke parametre, odnosno o onečišćenjima, izrađena je mrežna programska aplikacija za unos, obradu i valorizaciju rezultata ispitivanja. Tako su javnosti na adresi http://www.izor.hr/ dostupne ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati se u bazu podataka upisuju odmah nakon završetka analize. Osim ocjene kakvoće mora javnost je imala mogućnost uvida u osobitosti plaža, konfiguraciju, hidrometeorološke karakteristike, opremljenost, dostupnost i fotografije, kao i mogućnost komentiranja plaža, dojave onečišćenja te predlaganje novih točaka ispitivanja.
Od 2010. godine Republika Hrvatska dobrovoljno je započela izvještavati Europsku komisiju o ocjenama kakvoće mora za kupanje, a rezultati ispitivanja dostupni su na službenim stranicama ‘Eye on Earth’ Europske agencije za zaštitu okoliša.
I zaključno, da ponovimo uvod; u Hrvatskoj je na 97% plaža more izvrsne kakvoće za kupanje, a za ovih 3 posto – krivi su sami lokalci. Za vrijeme sezone kupanja, Morski HR će jednom do dvaput tjedno izvještavati javnost o onim plažama na kojima ne bi preporučili da se kupate, a na lokalcima je da to poprave ili sami plivaju u vlastitim govnima.
Jurica Gašpar
