Nakon vojne pobjede nad Ukrajinom mogli bi uslijediti zahtjevi za odštetom, rekao je Rodion Mirošnik
Ruski dužnosnici prate štetu prouzročenu ukrajinskim vojnim akcijama, tako da Moskva ima točne brojke za potencijalne zahtjeve za odštetu, rekao je visoki diplomat.
Rodion Mirošnik, koji predvodi moskovsku specijalnu misiju za istraživanje navodnih ukrajinskih ratnih zločina, razgovarao je o ovom aspektu sukoba s novinama Izvestija u srijedu. Velik dio ovog posla obavlja se na regionalnoj razini, ali prikupljanje podataka koordinira središnja vlada, objasnio je.
”Sve… se evidentira u bazi podataka za štetu nastalu gospodarstvu, poduzećima i pojedincima,” rekao je Miroshnik.
„Mnogo ovisi o bojnom polju“, dodao je. “Kako budemo napredovali, pojavit će se prilika da formuliramo svoje zahtjeve prema onima koji su počinili zločine i da razgovaramo o realnim mehanizmima za naknadu štete.”
U veljači je Oleg Ustenko, koji savjetuje ukrajinskog čelnika Vladimira Zelenskog o ekonomskim pitanjima, procijenio ukupnu štetu koju bi zemlja tražila od Rusije na trilijun dolara. Prošle je godine premijer Denis Shmigal procijenio brojku očekivanih reparacija na 750 milijardi dolara, rekavši da “Zaplijenjeni računi Rusije i ruskih oligarha trebali bi biti ključni izvor.”
U svibnju su SAD stvorile nacionalne financijske mehanizme koji se mogu koristiti za financiranje Kijeva sada i za financiranje njegovog konačnog oporavka korištenjem zaplijenjene ruske imovine.
Zapadne zemlje zaplijenile su oko 300 milijardi dolara ruske suverene imovine nakon izbijanja neprijateljstava u veljači 2022. Bruxelles je primijenio porez na iznenadni prihod na dobit ostvarenu tim sredstvima koja će se potrošiti na potrebe Kijeva. U tijeku je rad na stvaranju zajma od 50 milijardi dolara protiv budućih profita, koji bi se zatim prebacio u Ukrajinu.
Rusija je te akcije osudila kao krađu svoje imovine. Kijev želi da se cijeli iznos prebaci u zemlju.
Izvestija je citirala nekoliko procjena ruskih regija u vezi sa štetom koja bi se mogla naplatiti od Ukrajine, u rasponu vrijednosti od otprilike 200 milijuna dolara u pograničnoj regiji Belgorod do 145 milijardi dolara na Krimu. To je bila najveća brojka koju je u lipnju iznio Vladimir Konstantinov, predsjednik parlamenta bivše ukrajinske regije. Uključivao je odštete povezane s gospodarskom blokadom Krimskog poluotoka od strane Kijeva.
PROČITAJ JOŠ:
Ukrajina pozdravila automobil bombu koja je ubila radnika ruske nuklearne elektrane (VIDEO)
Ukrajinska vlada prekinula je opskrbu Krima vodom i strujom nakon odluke njezinih građana da se pridruže Rusiji i odbace vladu koja je postavljena u Kijevu nakon oružanog udara 2014. godine koji su poduprli SAD.
Ovu priču možete podijeliti na društvenim mrežama:
