Što svjetski investitori misle od o politici Donalda Trumpa možda se najbolje može zaključiti iz kretanja tečaja američkog dolara. Od početka drugog mandata Donalda Trumpa u siječnju 2025. do sredine srpnja 2025., dolarov indeks (DXY/BBDXY) zabilježio je značajan pad.
Prema podacima s financijskih tržišta, Bloomberg Dollar Index pao je devet posto s vrhunca u siječnju, što je najveći pad u posljednje tri godine. U.S. Dollar Index (DXY) ima sličan trend – od početka godine do danas pao je za oko 3,6 posto, pri čemu je u ožujku bio između 98 i 100, a sredinom srpnja iznosi oko 104.
Glavni razlozi ovog pada kriju se oko neizvjesnosti oko američke fiskalne i trgovinske politike, u uvođenju carinskih tarifa i promjena u vanjskoj trgovini. Vrijednost dolara prema košarici valuta oštro je pala u svibnju, nakon što je agencija Moody′s smanjila kreditni rejting SAD-a, zbog čega su porasli i prinosi na američke državne obveznice. Slabljenju dolara pridonio je i gubitak dijela povjerenja investitora u američku stabilnost zbog „kaotične implementacije“ novih ekonomskih mjera Trumpove administracije, što je potaklo rast eura i drugih globalnih valuta u odnosu na dolar.
Euro je od početka 2025. godine ojačao gotovo 13 posto u odnosu na dolar i mogao bi igrati veću ulogu na svjetskoj sceni. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde priželjkuje upravo takav rasplet, ne skrivajući želju da euro iskoristi kolebanje povjerenja u američki dolar. Tvrdi da dominacija dolara više nije sigurna i da bi euro trebao zamijeniti dolar kao globalnu rezervnu valutu. No, analitičari su još podijeljeni oko potencijala eura da preuzme dio udjela dolara u globalnim deviznim rezervama.
Status dolara kao globalne rezervne valute učvršćen je 1944. Bretton Woodskim sustavom kojim su svjetske valute vezane uz dolar, a dolar za zlato. Čak i nakon napuštanja zlatnog standarda, dolar se održao zahvaljujući snažnim tržištima kapitala, relativnoj gospodarskoj stabilnosti i povjerenju u američke institucije. Danas je oko 60 posto svjetskih deviznih rezervi u dolarima, dok je u eurima tek oko 20 posto globalnih deviznih rezervi.
Da bi se ovaj jaz smanjio, Lagarde je pozvala na dublju integraciju EU: dovršetak jedinstvenog tržišta, usklađivanje tržišta kapitala i izdavanje zajedničkih, sigurnih europskih obveznica. Dužnosnici Europske središnje banke ističu da bi od uspona eura u globalnim deviznim rezervama EU ima niz prednosti, uključujući niže troškove zaduživanja za državne institucije, zaštitu od volatilnosti tečaja i sigurnost od sankcija. „Ukratko, to bi Europi omogućilo da lakše kontrolira vlastitu sudbinu“, izjavila je nedavno Lagarde.
No, taj cilj za EU nije nimalo lagan zadatak, niti ga može ispuniti tako skoro. „Dolar će kratkoročno zadržati poziciju glavne svjetske rezervne valute, a euro bi trebao povećati tržišni udio tek na srednji ili na dulji rok“, izjavio je sredinom lipnja potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos. Da bi euro ojačao svoju međunarodnu ulogu i ugrozio dolar, potrebne su duboke institucionalne, političke i gospodarske promjene unutar Europske unije. Bez jedinstvenih tržišta, fiskalne unije i stvaranja prave alternative za globalne dugove i trgovinu, euro će teško ugroziti dolar.
