Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska ponovno na samom vrhu Europske unije po inflaciji — s oko 4,7 posto. U trenutku kada premijer Andrej Plenković upozorava na novu energetsku krizu, postavlja se ključno pitanje: može li upravo ova situacija odlučiti buduće izbore i političke odnose snaga u zemlji?
Drugim riječima, ulazimo li u razdoblje u kojem teme poput inflacije, hrane i energije postaju presudne za politički uspjeh ili će se, kao i mnogo puta dosad, sve pretvoriti u već viđeni scenarij u kojem vlast krizu pretvara u svoju prednost?
Politički analitičar Karlo Jurak smatra da bi se upravo to moglo dogoditi — i to u korist vladajućih. “Vjerojatno će opet ispasti da nas HDZ još jednom izvlači iz krize”, kaže Jurak, sugerirajući da bi vladajući HDZ mogao uspješno preuzeti narativ upravljanja krizom, kao što je to činila i ranije. Takav scenarij nije nov. U hrvatskoj politici, svaka veća kriza dosad je bila i politička prilika — pitanje je samo tko je znao bolje iskoristiti situaciju i nametnuti interpretaciju događaja.
Kriza ili ne?
S druge strane, oporba — barem teoretski — ima dovoljno materijala za napad. “A sve oporbene stranke, da su pametne, to bi znale iskoristiti. Materijala ima kao i u svakoj krizi”, ističe Jurak, no odmah upozorava na ključni problem. “U svakoj krizi pokazalo se da se u stvari slažu s Vladom, samo im onda prigovaraju zbog načina i nuspojava”, kaže. To znači da oporba često ne uspijeva ponuditi jasnu alternativu, nego ostaje na razini kritike.
Posebno se to odnosi na lijevi politički blok. “Kada kažem oporba, mislim prvenstveno na najjaču, takozvanu lijevu oporbu, koja se u svim krizama slagala s Vladom, a ponekad mislila da Vlada ne radi dovoljno snažno”, objašnjava Jurak. Drugim riječima, politički prostor za ozbiljniji zaokret postoji — ali ga zasad nitko ne koristi u punom kapacitetu. “Mislim da smo opet na potpuno istom terenu”, dodaje, jasno sugerirajući da se politička dinamika nije bitno promijenila.
Jedina tema koju oporba uspijeva kontinuirano držati živom jest borba protiv korupcije. “Oporba može izvući jedino taj sadržaj — antikorupcijsku priču, kao i kod svake krize”, kaže Jurak, no pitanje je može li to biti dovoljno u trenutku kada građane najviše pogađaju konkretni životni troškovi. U međuvremenu, politički odnos snaga na desnici dodatno se promijenio. “Zadnjih godinu dana dogodilo se nešto što je neutraliziralo djelovanje Mosta, a to je dominacija HDZ-a na desnici”, upozorava Jurak, čime se dodatno sužava prostor za konkurenciju.
A kako će HDZ komunicirati činjenicu da je Hrvatska među najgorima po inflaciji u EU? Prema Juraku, odgovor je prilično predvidiv. “Mjera će sigurno biti, a drugo je da će okrenuti stvar na pozitivne pokazatelje koji stvarno postoje i oni se u određenom trenutku stavljaju u prvi plan”, kaže.
Ekonomist smiruje situaciju
No ekonomski analitičar Damir Novotny u ranijem razgovoru za naš portal upozorava da stvarni uzroci inflacije nisu kratkoročni niti jednostavni. Prema njegovim riječima, ne postoje jasni znakovi velike krize kakva se često najavljuje u javnosti. “Zapravo, ne vidimo tragove krize. Nafte ima, ali je trenutno nema jer se po peti ili šesti put događaju ratovi u tom dijelu svijeta”, istaknuo je Novotny, sugerirajući da je riječ o privremenim poremećajima, a ne o strukturnom kolapsu.
Dodaje kako su se ekonomije kroz povijest već više puta uspjele prilagoditi sličnim šokovima. “Od velike naftne krize imali smo više ratova i vidjeli smo da su se ekonomije prilagodile”, rekao je, naglašavajući otpornost sustava. Ključno je, smatra, razumjeti da se gospodarstva kreću u ciklusima. “Ne bih rekao da smo pred kataklizmičnom krizom”, poručuje Novotny, čime donekle smiruje alarmantne tonove koji dominiraju javnim prostorom.
Posebno je važno i pitanje monetarne politike. “Europska središnja banka i američka ne vide potrebu za promjenom monetarnih politika”, istaknuo je, dodajući da zasad nema naznaka novog masovnog “tiskanja novca” kakvo smo gledali tijekom pandemije. S time se slaže i Jurak.
Ipak, određene nestabilnosti će se nastaviti. “Ne vidimo veliku krizu, osim proksi krize zbog ratova na Bliskom istoku, ali nestabilnosti će se nastaviti”, upozorava Novotny. U tom kontekstu, politička borba oko interpretacije krize postaje gotovo jednako važna kao i sama kriza. Jurak upozorava da je i samo prognoziranje nezahvalno. “Kriza — jako je nezahvalno nagađati. Svatko tko nagađa bavi se preambicioznim i nezahvalnim poslom”, kaže.
Globalni kontekst dodatno komplicira situaciju. “Američki predsjednik je jako nepredvidljiv, izraelski i iranski lideri su netko kome ne treba vjerovati, a EU lideri su — znamo što”, dodaje, jasno ukazujući na razinu nesigurnosti u međunarodnim odnosima. U takvim okolnostima, dio građana jednostavno se povlači iz praćenja kompleksnih globalnih procesa. “Možda je pojedincima ovako najbolje da ne prate ništa”, kaže Jurak.
Pitanje monetarne politike i dalje visi u zraku. “Banke uopće ne pokreću neke veće promjene”, ističe, ali dodaje da se na razini tržišta već vide određeni pomaci. “Vidimo da neke banke, iako je to na individualnoj razini, podižu gotovinske kredite”, kaže. Na kraju, ostaje ključno pitanje: hoće li kriza, ako se produbi, zaista postati odlučujući politički faktor? Ako je suditi po dosadašnjem iskustvu — hoće. No ne nužno na način na koji oporba očekuje. Jer u hrvatskoj politici nije presudno samo tko ima argumente, nego tko uspije uvjeriti građane da drži stvari pod kontrolom.
A u tome je Plenkovićev HDZ uvijek korak ispred.
