Novi Crobarometar, objavljen sinoć u Dnevniku Nove TV, donosi sliku političke Hrvatske koja na prvi pogled djeluje stabilno, ali ispod površine pokazuje nešto puno ozbiljnije — tiho nestajanje velikog dijela političke scene. Da se parlamentarni izbori održe sutra, vlast bi se možda tek djelomično promijenila, ali mnoge stranke kakve danas poznajemo jednostavno bi nestale iz Sabora.
HDZ ostaje prvi izbor građana s 28,6 posto potpore. SDP je drugi s 21,2 posto, a obje stranke bilježe blagi rast. To nije znak političkog uzleta, nego stabilizacije biračkog tijela koje se vraća velikim igračima. Platforma Možemo drži treće mjesto s 10,5 posto potpore, ali uz vidljiv trend laganog pada koji traje već mjesecima. Most je stabilan na 6,3 posto — dovoljno za parlamentarni opstanak, ali bez ozbiljnog zamaha.
Prava politička priča počinje tek nakon četvrtog mjesta. Domovinski pokret, danas dio vladajuće većine, pao je na svega 2,7 posto potpore. To je rezultat duboko ispod izbornog praga i signal ozbiljne političke krize. Stranka koja je nakon izbora izgledala kao ključni faktor desnice sada balansira na rubu parlamentarnog nestanka.
Svi ispod praga
Odmah iza njih nalazi se Nezavisna platforma Marije Selak Raspudić s 2,6 posto potpore — također daleko od razine potrebne za ulazak u Sabor bez snažne koalicije. A tu lista potencijalnih gubitnika tek počinje. Sve ostale političke opcije nalaze se na dva posto ili manje, što ih u realnim izbornim uvjetima praktički briše iz parlamenta. Među njima su: Fokus, HNS, HSLS, IDS , Radnička fronta, Centar, Hrvatski suverenisti, razne regionalne i nezavisne liste koje pojedinačno ne prelaze statističku marginu.
Drugim riječima, gotovo cijeli prostor političkog centra i manjih ideoloških projekata trenutno nema realnu parlamentarnu težinu. To posebno pogađa stranke koje posljednjih mjeseci pokušavaju graditi priču o “trećem putu” ili liberalnom okupljanju. Crobarometar pokazuje da takav projekt zasad postoji više u političkim kuloarima nego među biračima.
Analitičari zaključuju kako dominantno brinu inflacija, cijene stanova i ekonomska nesigurnost, dok se politika često bavi temama koje birači ne osjećaju kao prioritete. Rezultat je politička inercija. Birači ne nagrađuju nove ideje, ali ni ne kažnjavaju velike stranke dovoljno snažno da bi otvorili prostor novima.
Konkurencija slabi
Zato HDZ ne mora rasti da bi ostao dominantan — dovoljno je da konkurencija slabi. Istodobno, Crobarometar otkriva zanimljiv paradoks kod političara. Predsjednik Zoran Milanović i dalje ima najpozitivniji dojam među građanima s 57 posto, dok premijer Andrej Plenković ostaje stabilan, ali polarizirajući političar.
Najnegativniji dojam među građanima ostavlja Ivan Penava, što dodatno objašnjava pad Domovinskog pokreta. Za vladajuću većinu to je potencijalno ključan problem: partner koji slabi u anketama postaje politički teret. Ako bi izbori došli iznenada, HDZ bi vrlo vjerojatno ostao relativni pobjednik, SDP stabilna druga opcija, Možemo i Most parlamentarne konstante — ali velik dio današnjih manjih stranaka jednostavno ne bi preživio. Nestao bi gotovo cijeli politički srednji sloj.
Crobarometar zato šalje jasnu poruku: hrvatska politika ponovno se konsolidira oko nekoliko velikih blokova, dok mali projekti polako tonu. Najveća vijest ovog istraživanja nije tko vodi — nego koliko ih više ne može pratiti tempo Ako bi Andrej Plenković sutra raspisao izbore, rezultat možda ne bi donio politički potres na vrhu, ali bi izazvao politički potop na dnu. A upravo ondje danas stoji najveći dio hrvatske političke scene. Zato u HDZ-u Plenkovića smatraju kraljem.
