Jedno od prvih iznenađenja u ovom području bilo je otkriće da matica crnog, vrtnog mrava (Lasius niger) može živjeti i preko 25 godina. No još više od pojedinačnih činjenica, istraživačicu fascinira način na koji mravi funkcioniraju kao zajednica, njihova komunikacija, raspodjela zadataka i koordinacija unutar kolonije.
Kad mlada istraživačica nekome u Hrvatskoj kaže da proučava mrave, reakcija je gotovo uvijek ista, iznenađenje. No čim razgovor krene u detalje, iznenađenje se brzo pretvara u interes, jer svijet mrava rijetko tko doista poznaje. Zato tijekom godine pokušava odvojiti vrijeme i za popularizaciju znanosti, a posebno je veseli trenutak kad djevojčice ostanu fascinirane činjenicom da su u mravljoj koloniji upravo ženke te koje “nose” sav posao, od potrage za hranom do održavanja čistoće gnijezda.
U jednoj rečenici, njezino se područje može sažeti ovako: istražuje kako stresori poput onečišćenja i povišene temperature utječu na ponašanje mrava.
Dugovječnost matice i “logistika” kolonije
Jedno od prvih iznenađenja u ovom području bilo je otkriće da matica crnog, vrtnog mrava (Lasius niger) može živjeti i preko 25 godina. No još više od pojedinačnih činjenica, istraživačicu fascinira način na koji mravi funkcioniraju kao zajednica, njihova komunikacija, raspodjela zadataka i koordinacija unutar kolonije. Upravo kroz proučavanje takvih obrazaca ponašanja, kaže, možemo naučiti mnogo toga što se može prepoznati i u svakodnevnom životu.
Doktorat kao niz projekata: insekticidi i klima
Njezin se doktorat sastoji od nekoliko različitih projekata, a trenutno je posebno uzbuđena jer uskoro započinje eksperiment u kojem će pratiti utjecaj često korištenog insekticida na ponašanje mrava. Radi se o mediteranskoj vrsti koja uglavnom nastanjuje stabla i živi u grančicama, nije nametnik, a ljudima može biti korisna jer se hrani štetnicima koji često uzrokuju probleme.
Osim rada na doktoratu, sudjeluje i u projektu “Jadranski otoci kao prirodni laboratoriji klimatskih promjena: jesu li kukci otporni na globalno zatopljenje?”, u kojem se istražuje kako mravi koriste mikroklimu te mogu li izbjeći povišene temperature promjenama u ponašanju i fiziologiji.
Od planiranja do terena, “treba selo”
U dijelu istraživanja vezanom uz doktorat uključena je u sve faze rada, od planiranja i nabave opreme, preko osmišljavanja eksperimenata, do brige o mravima. Iako se doktorat često doživljava kao individualan put, ističe da je kvalitetan rad teško zamisliti bez dobre mentorice, suradnika i podrške okoline.
U projektu o jadranskim otocima pomaže koliko god može, od pripreme terena za snimanje dronom i termalnom kamerom, preko standardiziranog uzorkovanja mrava, do laboratorijskog rada nakon povratka s terena.
Zašto su mravi važni pokazatelji promjena?
Ova istraživanja pomažu razumjeti kako globalno zatopljenje i onečišćenje utječu na kukce, a time i na ekosustave. Mravi imaju višestruke uloge u prirodi, često ih se naziva inženjerima ekosustava, jer gradnjom mravinjaka prozračuju tlo i obogaćuju ga hranjivim tvarima, a sudjeluju i u rasprostranjivanju sjemenki brojnih biljaka.
Uz to, kolonije mrava mogu opstati na istom mjestu godinama, pa i desetljećima, što ih čini izvrsnima za praćenje dugoročnih promjena i kumulativnih učinaka stresora u okolišu. Zato mravi nisu samo zanimljivi, oni su i vrijedan “alat” za razumijevanje svijeta koji se mijenja, i to često brže nego što mislimo.
Institut Ruđer Bošković
