Fra Lovro Karaula (krsno ime Anto) rođen je 23. prosinca 1800. godine u selu Žirović kraj Livna. Već sa šesnaest godina pristupio je Franjevačkom redu Bosne Srebrene, započevši tako redovnički, prosvjetiteljski i pastoralni put koji će ostaviti neizbrisiv trag u povijesti livanjskoga kraja.
Školovao se u Fojnici i Ugarskoj, a svećeničko ređenje primio je 1825. kod Travnika. Istaknuo se kao marljiv tajnik biskupa Augustina Miletića, a njegovo zalaganje bilo je posebno vidljivo u obnovi i gradnji crkava, župnih kuća i škola. Njegovim naporima obnovljena je škola u Fojnici, a podignut i franjevački samostan na Gorici u Livnu – danas važan duhovni i kulturni centar.
No fra Lovro nije bio tek graditelj zidova – bio je i nepokolebljiv branitelj svoga naroda. U poznatoj „Spomenici“ upućenoj caru Franji Josipu 1875. godine, jasno i hrabro iznosi nepravde koje su katolici u livanjskom kraju trpjeli pod osmanskom vlašću, osobito od strane lokalnih muslimanskih prvaka.
Mučeništvo u pijesku
Zbog svog odvažnog djelovanja i otvorene borbe za prava potlačenih, fra Lovro postaje žrtva osvete. Na blagdan sv. Ilije, 20. srpnja 1875., nakon mise na groblju u Prispu, presrela su ga trojica lokalnih muslimana.
Srušili su ga s konja i okrutno usmrtili – gušenjem u pijesku. Zločinu su svjedočili pastiri koje su franjevci kasnije ispitali.
Njegovo je tijelo najprije bilo pokopano na samostanskom groblju, potom preneseno u crkvu, a danas se vjernici u velikom broju okupljaju na njegovu spomendanu u Žirovićkom lugu, svjedočeći snagu sjećanja i zahvalnosti.
Alojzije Stepinac: Njegovo mučeništvo i postojana vjera učinile su ga poznatim u cijelom svijetu
2025. – Godina fra Lovre
U povodu 150. obljetnice mučeničke smrti i 225. godišnjice rođenja fra Lovre Karaule, Gradsko vijeće Livna proglasilo je 2025. „Godinom fra Lovre“. Tim povodom održavaju se brojna duhovna, kulturna i obrazovna događanja.
Poseban doprinos dao je Franjevački muzej i galerija Gorica u Livnu, gdje je predstavljena dječja slikovnica „Priča o hrabrom pastiru“, nastala iz pera i kistova čak 256 osnovnoškolaca s livanjskog područja. Ovaj projekt spojio je obrazovanje, baštinu i ljubav prema svome kraju.
Na sam dan obljetnice, u Livnu je svečano otkriven i memorijalni objekt posvećen fra Lovri – rad renomiranog arhitekta Ivana Prtenjaka. Simbolički grob od pijeska i križa snažno priziva sliku njegove mučeničke smrti, ali i uskrsnuće ideala za koje je živio.
Filmska priča – Ujak
U središtu obilježavanja našao se i dokumentarni film „Ujak – život i djelo fra Lovre Karaule“, premijerno prikazan 22. srpnja u Livnu, uz dodatnu projekciju 24. i 28. srpnja. Film je nastao u lokalnoj produkciji, sa skromnim sredstvima.
Zanimljivo je da sve uloge u filmu tumače djeca – od vrtićke do srednjoškolske dobi – čime se priča o fra Lovri prenosi na najmlađe naraštaje, autentično i iskreno.
Scenaristica filma Antonija Andabak, u razgovoru za naš portal, istaknula je kako ju je na rad na ovom filmu potaknula želja da se fra Lovrin lik i djelo približe današnjim generacijama, osobito mladima: „U vrijeme kada se nije smjelo javno djelovati, fra Lovro je pokazao hrabrost – borio se za gradnju crkava i škola, stao je u obranu potlačenih. Danas nas poziva da čuvamo svoju vjeru, običaje i identitet. Bez toga ne bismo opstali.“
Na pitanje zašto su sve uloge povjerene djeci, odgovorila je: „Djeca su iskrena, otvorena, puna srca i vjerujem da su najbolje prenijela duh fra Lovre. Ponosna sam što su se odvažili zakoračiti u nešto novo i nepoznato.“
Za one koju su u narednim danima u blizini Livna možemo samo preporučiti da pogledaju ovaj film, a iduća projekcija je u Narodnom sveučilištu u Livnu 12. kolovoza 2015. s početkom u 20.30 sati.
Fra Lovro Karaula danas je više od povijesne ličnosti, on je simbol duhovne hrabrosti, požrtvovne službe narodu i istinskog domoljublja. Njegov lik i djelo i dalje nadahnjuju, ne samo Livno, nego i cijelu Crkvu u Hrvata. Njegova „Spomenica“, njegova smrt, ali i njegovo naslijeđe – poziv su svima nama da ostanemo vjerni istini, pravdi i ljubavi prema vlastitom narodu.
Ovaj mučenik umro je dok je govorio: ‘Oče, oprosti im jer ne znaju što čine’
