OMIŠALJ – Do munje došlo je netom prije slijetanja u Zračnu luku Rijeka, koja se nalazi na otoku Krku, nedaleko Omišlja. No, bez obzira na neugodnost, slijetanje je prošlo bez problema
– Dok se nevrijeme približavalo Kostreni, suprug i ja primijetili smo zrakoplov kako ide prema zračnoj luci u Omišlju pa smo ga snimali. Išao je ravno prema olujnom oblaku, nismo mogli vjerovati da uopće leti u takvo nevrijeme. Onda je uslijedio šok i nevjerica kada je zabljesnulo u smjeru aviona, priča čitateljica 24sata koja je na snimci zabilježila udar munje u zrakoplov njemačkog niskotarifnog prijevoznika Eurowingsa.
Riječ je o redovnoj liniji iz njemačkog Kölna (CGN). Zrakoplov Airbus A319-132, registarske oznake D-AGWV, poletio je sa zakašnjenjem. Iako je polijetanje bilo zakazano za 18.25, zrakoplov je s piste krenuo u 19.03 sati.
Do udara munje došlo je netom prije slijetanja u Zračnu luku Rijeka, koja se nalazi na otoku Krku, nedaleko Omišlja. No, bez obzira na neugodnost, slijetanje je prošlo bez problema, s malim zakašnjenjem. Sletjeli su u 20.28 sati.
– Volimo gledati kad nevrijeme dolazi, ali definitivno prvi put da smo ovako nešto vidjeli – priča čitateljica za 24 sata.
Iako pomisao da munja pogodi zrakoplov u letu može izazvati nelagodu, stvarnost je znatno smirenija: suvremeni zrakoplovi konstruirani su upravo tako da mogu izdržati snažne električne udare bez opasnosti za putnike, posadu i sustave letjelice.
Prema procjenama, svaki komercijalni zrakoplov pogođen je munjom barem jednom godišnje. Takvi se incidenti najčešće događaju prilikom prolaska kroz olujne oblake, a putnici ih često ni ne primijete.
Ključ sigurnosti leži u konstrukciji letjelice. Vanjska oplata zrakoplova, izrađena od aluminija ili kompozitnih materijala presvučenih vodljivim slojevima, djeluje kao tzv. Faradayev kavez, štiti unutrašnjost zrakoplova od električne struje. Kad munja pogodi letjelicu, električni naboj se širi po vanjskoj površini trupa te izlazi na suprotnoj strani, bez da prodire u kabinu.
Munja najčešće udara u nos ili vrh krila zrakoplova, dok struja izlazi kroz rep ili drugo krilo. Ovaj prirodni put odvoda unaprijed je predviđen konstrukcijom. Unutrašnji elektronički sustavi, uključujući kritičnu avioniku, dodatno su zaštićeni višeslojnim sustavima izolacije i elektromagnetskim štitovima koji sprječavaju smetnje ili kvarove.
Osim same konstrukcije, zrakoplovi prolaze kroz rigorozna testiranja. Tijela poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) ili Američke FAA zahtijevaju simulacije udara munje prije odobravanja svakog tipa zrakoplova za komercijalnu uporabu.
U slučaju da se sumnja na udar munje tijekom leta, posada mora incident prijaviti, a zrakoplov se po slijetanju temeljito pregledava. Provjerava se vanjska oplata, električni spojevi i svi sigurnosni sustavi, kako bi se osiguralo da nije došlo ni do kakvih oštećenja.
U konačnici, iako se udar munje može činiti zastrašujućim, zrakoplovna industrija već desetljećima razvija tehnologije koje omogućuju da ovakvi prirodni fenomeni ne naruše sigurnost putovanja. Moderni zrakoplovi lete s punim povjerenjem čak i kad je vrijeme iznad oblaka burno.
D.G.
