Projekt restauracije kvadrifore velike Papalićeve palače, jednog od najprepoznatljivijih elemenata gotičke arhitekture Splita i dragulja naše kulturne baštine, započeo je u siječnju 2024. i trajao sve do listopada iste godine. Uz potporu tadašnjeg pročelnika Konzervatorskog odjela Split, Radoslava Buzančića, na ovaj veliki pothvat odvažile su se restauratorica Muzeja grada Splita Helena Tresić Pavičić i ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić, koje su na Svečanoj dodjeli Godišnjih nagrada u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu ujedno i primile ovo veliko priznanje Hrvatskog muzejskog društva.
„Nagrada struke uvijek je posebno priznanje jer potvrđuje da svoj posao radimo kvalitetno i u pravom smjeru. Muzej grada Splita, zbog važnosti građe koju čuva te zahtjevnih obnova koje provodi, zaslužuje pozornost i vidljivost kakvu ovakve nagrade omogućuju.“ ponosno je istaknula ravnateljica Bulić Baketić i dodala:
„Posebno ističemo da je sposobnost ustanove da samostalno provede ovako velik i složen projekt dokaz snage i stručnosti koju posjedujemo. Upravo su to razlozi zbog kojih je važno ovakva priznanja istaknuti i posebno obilježiti.“
Na kvadrifori su provedeni uistinu opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi pod budnim okom restauratorice Tresić Pavičić čiji je stručni i predani rad bio ključan u realizaciji ovog projekta. Predvodeći studente Umjetničke akademije u Splitu s Odsjeka za konzervaciju-restauraciju kamena, Tersić Pavičić je postavila jasan cilj – očuvanje izvornosti kvadrifore i njenu dugoročnu zaštitu:
„Ovaj konzervatorsko-restauratorski projekt je iznimno važan jer se radi o Papalićevoj palači, najreprezentativnijem spomeniku kasno gotičke arhitekture ne samo u Splitu, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Bio mi je veliki izazov i zadovoljstvo voditi projekt i raditi na spomeniku koji nikada nije bio konzervatorski obrađen, što je razdoblje od čitavih 500 godina. Korištenjem tradicionalnih i suvremenih konzervatorsko-restauratorskih metoda, te njihovih primjena, ljepota klesanih elemenata došla je do svog punog izražaja, a uzroci propadanja kamena su otklonjeni.“ pojašnjava nam Tresić Pavičić važnost obnove i nastavlja:
„Posebno me raduje što su u tom zahtjevnom projektu sudjelovali i mladi, studenti Umjetničke akademije u Splitu s Odsjeka za konzervaciju-restauraciju kamena, Antonio Babić, Niki Borovina i Lucija Divić.“
Nakon detaljnog dokumentiranja zatečenog stanja, pristupilo se demontaži reljefa anđela štitonoše i izradi njegove vjerodostojne kopije. Uklonjena je dotrajala zaštita od golubova, a uzorci kamena analizirani su radi procjene stanja materijala. Površine su očišćene od naslaga kalcita mehaničkim i laserskim metodama, čime je vraćen izvorni izgled. Nakon desalinizacije i stabilizacije, izvedeni su potrebni popravci i rekonstrukcije oštećenih dijelova, sljubnice su obnovljene, a kopija reljefa anđela štitonoše pažljivo je patinirana kako bi se skladno uklopila u povijesnu cjelinu i sačuvala autentičnost izvornog djela.
Raskošna kvadrifora jedan je od najznačajnijih arhitektonskih obilježja Papalićeve palače čija obnova predstavlja važan doprinos očuvanju kulturne baštine Splita. Četverodijelni kameni prozorski otvor profinjenog gotičkog oblikovanja raščlanjen je osmerokutnim stupićima s kapitelima ukrašenima motivima hrastova lišća i žira, a na njima počivaju ušiljeni lukovi s trolisnim arkadicama i mrežištem četverolisnih otvora. U središtu, iznad glavnog stupića, nalazi se reljef anđela štitonoše koji u rukama drži grb obitelji Papalić – simbol moći i ugleda stare splitske plemićke loze. Originalni reljef s prikazom anđela štitonoše će po dovršetku konzervatorsko-restauratorske obrade biti dio novog stalnog postava Muzeja grada Splita.
„Ponosni smo što možemo nastaviti čuvati i predstavljati nasljeđe našeg grada – za sve sadašnje i buduće generacije. Veliko hvala svima koji su svojim radom pridonijeli da ovaj ‘muzejski Oskar’ završi upravo u Muzeju grada Splita. Hvala Hrvatskom muzejskom društvu, koje je naš rad prepoznalo i nagradilo,“ poručila je za kraj ravnateljica Bulić Baketić.
Moja reakcija na članak je…
