Prema opsežnoj analizi američkog lista New York Times, sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegova ruske kolege Vladimira Putina u Aljasci otvara vrata povratku “imperijalnog načina razmišljanja” u 21. stoljeću.
Susret dvojice lidera održava se na simboličnom tlu – Sjedinjene Države kupile su to područje od Rusije 1867. godine za oko 2 centa po hektaru – no još je simboličniji izostanak ukrajinskih i europskih čelnika s popisa uzvanika. Autor analize Damien Cave ističe kako su time Trump i Putin “poslali poruku da ključne odluke donosi mali krug velikih sila, bez obzira na interese onih o kojima se odlučuje”.
„Već dugo postoji snažna norma da se razlike među državama ne rješavaju aneksijom, a Putin to očito osporava“, rekao je Daniel Immerwahr, povjesničar sa Sveučilišta Northwestern. „A Trump, čini se, nema problema s povratkom na ta stara pravila.“ New York Times dalje piše da povjesničari i diplomati tvrde da je summit na Aljasci već legitimizirao barem tri imperijalne ideje za koje su mnogi mislili da su zakopane u prošlosti.
Tri imperijalne ideje
Prema toj analizi, prva od tih ideja jest podjela svijeta na “jezgru i periferiju”, odnosno koncept u kojem se moć koncentrira u središtu, dok rubna područja imaju manje prava i privilegija, često uz opravdanje kako je to “za njihovo dobro”. Primjer za to, piše autor, jest činjenica da su Ukrajina i Europska unija ostale izvan summita, što mnoge podsjeća na Yaltu 1945., kada su velesile dijelile Europu bez sudjelovanja najpogođenijih zemalja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je, podsjeća New York Times, imao neugodno iskustvo s Trumpom i potpredsjednikom JD Vanceom, kada su ga na susretu u Bijeloj kući, koji su snimale kamere, kritizirali zbog “nedostatka zahvalnosti” za američku vojnu pomoć. “Nemate karte u rukama”, poručio mu je tada Trump, jasno dajući do znanja da Washington vidi Kijev kao podređenu stranu.
I Putin stigao na Aljasku: Uskoro počinje povijesni susret
Druga imperijalna ideja odnosi se na supremaciju i samopromociju vođa. Putin se, podsjeća se, otvoreno uspoređivao s Petrom Velikim, dok Trump miješa patriotizam s vlastitim kultom ličnosti, od prodaje kovanica sa svojim likom do spektakularne vojne parade na svoj rođendan. “Za Putina, Trump je alat”, citira se istraživač Sebastian Haug iz Njemačkog instituta za razvoj i održivost, dodajući kako Rusija nastoji obnoviti “logiku dogovora velikih sila” kao ključnog mehanizma međunarodnih odnosa.
Treća ideja, piše New York Times, jest ekonomski imperijalizam, koji se odnosi na spajanje državne politike i trgovinskih interesa. Taj se obrazac, tvrdi autor, vidi u Trumpovim prijedlozima da SAD dobije udio u ukrajinskim rudnim resursima u zamjenu za vojnu pomoć te u njegovoj ponudi da ukine sankcije Rusiji ako se dogovori prekid vatre.
Za razliku od hladnoratovskih summita koji su bili ideološki dvoboji, susret u Aljasci postavljen je poput poslovnog dogovora, zaključuje New York Times. Obojica predsjednika, svatko iz svojih motiva, pozivaju se na “slavu prošlih vremena”, a teritorij im je sredstvo, dok je mir navodni cilj. Svijet, a ponajprije Ukrajina, sada čekaju hoće li iz tih zatvorenih vrata izaći plan za okončanje rata ili novi recept za povratak imperijalnog poretka, zaključuje NYT.
