DUBROVNIK se danas prisjeća Velikog potresa koji je prije 355 godine pogodio ovaj grad pod Srđem. Puno je povijesnih zapisa o potresu, a svi opisuju bijedu preživjelog stanovništva, razoren i opustošen grad. Skoro 350 godina kasnije, na isti dan, potres jačine 6,2 uništio je talijansku L’Aquilu. Ovo je bila najveća katastrofa u dotadašnjih 1200 godina povijesti Dubrovnika.
Potres se dogodio na veliku srijedu prije Uskrsa 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta. Osjetio se od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana, Albaniji, pa sve do Smirne i Carigrada. Pretpostavlja se da je bio intenziteta od 8 stupnjeva EMS ljestvice, s epicentrom južno od Dubrovnika. Iako se ne zna točan broj, pretpostavlja se da je nastradalo oko 3 tisuće ljudi, što je tada bilo gotovo polovina stanovnika grada.
Dubrovčani u svojim zapisima opisuju da se tijekom potresa golemo kamenje kotrljalo s brda Srđ i rušilo sve pred sobom. Snažan tsunami poharao je luku. More se nekoliko puta povlačilo i pri povratku razbijalo brodove o obalu. Pukotine su se pojavile u zemlji, a izvori vode su presušili. Uzvitlana prašina bila je toliko gusta da je zamračila nebo.
Snažan vjetar je raspirio vatre s ognjišta i izazvao požar koji je gorio sljedećih 20 dana i progutao neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je nastajalo tijekom stoljeća.
Prvi i glavni udar koji je odredio budućnost Grada i njegovih stanovnika bio je kratak, ali neobično snažan, a slijedili su ga odmah zatim potresi slabijeg intenziteta.
Jedan franjevac koji je tijekom potresa služio misu tvrdio je kako je potres trajao točno koliko mu je bilo potrebno za na oltaru na latinskom jeziku izgovoriti iduće riječi:
“Muka našega Gospodina Isusa Krista”. Drugi su preživjeli, pak, uspoređivali duljinu trajanja s vremenom koje je potrebno za izgovoriti Očenaš; treći s duljinom trajanja molitve Vjerovanja.
Nakon trusnog udara zgrade su se nastavile urušavati, padali su rasklimani zidovi, dijelovi brda Srđ otkidali su se u obliku gromada stijena te se, uz zaglušujuću buku, kotrljali prema gradu. Srušenim gradom odjekivali su krikovi preživjelih i ranjenih, plač zatrpanih koji se, zbog kamenja ili greda koje su na njima ležale, nisu mogli pomaknuti. U luci se more tri puta povuklo ostavljajući brodove na suhom, a onda opet velikom snagom nadolazilo lomeći obalu i ostatke brodica.
Tvrđava sv. Ivana dva se puta otvorila i zatvorila, ali se nije srušila. Neozlijeđeni su u strahovitoj panici pokušavali izići iz Grada ostavljajući svoje srodnike zatočene pod srušenim zidovima domova. Oni koje je trešnja zatekla u postelji polugoli su panično preskakali preko ruševina i leševa koji su iz njih virili. Nisu razmišljali ni o čemu drugom, nego kako spasiti život i uteći što je moguće prije iz tog kolopleta smrti.
Možda najbolje to ozračje beznađa i straha očituje nekoliko rečenica koje je kanonik Bernard Giorgi napisao potkraj travnja Stjepanu Gradiću u Rim. “Nijesam kadar da vam opišem naš rasap, jer nemam sigurna mjesta da naslonim glavu. Ruševine, vatra i pljačkanje svršili su grad”.
Potres je porušio gotovo cijeli grad. Obrambene zidine i tvrđave jedine su ostale pošteđene od teških oštećenja. Dubrovnik se nakon ove tragedije dugo i sporo oporavljao, no nikada nije vratio stari sjaj.
Na isti dan potres razorio talijansku L’Aquilu
Na isti datum, skoro 350 godina kasnije, razoran potres pogodio je i talijanski grad L’Aquilu.
Ondje je 6. travnja 2009. godine potres magnitude 6,2 stupnja po Richteru sravnio taj grad sa zemljom. U potresu je poginulo oko 300 ljudi, što ga čini najsmrtonosnijim potresom u Italiji u gotovo 30 godina. Probudio je stanovnike u 3.32 sata u noći.
Oštećeno je između 3000 i 11.000 građevina, a neke su se potpuno urušile. Više od 40.000 ljudi smješteno je u kampove, a još 10.000 ih je bilo smješteno u hostelima. Mnogi su utočišta potražili kod obitelji u drugim gradovima u Italiji.
Obnova tog talijanskog grada i dalje traje.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
3D ANIMACIJA Dubrovnik prije potresa 1667. | Morski HR
Nakon dvije godine studioznog rada, konačno je finalizirana animacija 3D modela Dubrovka prije 1667. godine, kad je taj grad pogodio katastrofalan potres.
