Svima je poznato kako je Republika Hrvatska baštini iznimnu pomorsku tradiciju. Međutim, kada se malo dublje pokuša poniknuti u nju, onda učestalo ostajemo bez materijala za argumentiranje. Ekipa znanstvenika sa Sveučilišta u Zadru predvođenja dr. sc. Mateom Bratanićem radila je dvije godine na projektu „Istočnojadranska trgovina na jedrenjacima u 19. st. – vrhunac i pad“ pri čemu su istraživali razdoblje 19. st. kada je jedrenjačka trgovina na vrhuncu u globalnim okvirima, dok istovremeno parobrodi postepeno zauzimaju putnički i trgovački promet.
U to vrijeme u sklopu Habsburške Monarhije (od 1867. Austro-Ugarske) istraživači su prikupljali podatke o jedrenjacima, brodovlasnicima, kapetanima, brodogradilištima i kraju brodova iz publikacije Annuario Marittimo koja je izlazila u Trstu od 1848. do 1913. i Rijeci od 1891. do 1918.
Na osnovu prikupljenih podataka stvorena je baza koja je dostupna na web stranici www.istraj19.unizd.hr za sada je uneseno oko 70 % prikupljenih podataka. Na osnovu tih podataka može se vidjeti veličina austrougarske pomorske trgovine, čini veliki dio predstavljaju hrvatski pomorci, brodovlasnici i kapetani.
Ova nam baza osvjetljava kako su oni od skromnih jadranskih i sredozemnih trgovaca postali pomorci koji su bili prisutni na svim svjetskim oceanima u drugoj polovici 19. st. U bazi se mogu naći podaci koji i danas mogu pobuditi interes, ako se zanimate za povijest hrvatskog pomorstva.
Baza podataka je napravljena na engleskom jeziku, a podaci su dostupni kako su pisani u izvorniku, tj. na talijanskom jeziku. S obzirom da se radi o osobnim prezimenima i imenima, imenima jedrenjaka i mjestima prebivališta, nije ih teško razumjeti.
Sve o brodovima i svim njihovim detaljima, kapetanima i vlasnicima možete pronaći OVDJE.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Restaurirat će se tri vrijedna izloška iz Pomorskog muzeja u Orebiću
OREBIĆ – U nastavku višegodišnje suradnje s Hrvatskim restauratorskim zavodima, Pomorski muzej u Orebiću uputio je Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku na restauraciju tri vrijedna izloška iz stalnog muzejskog postava: zbirku zemljopisnih karata velikog formata iz 1761. godine, diplomu kapetana duge plovidbe Mata Kovačevića iz Vignja iz 1869. godine i zemljopisnu
