Pronalaženje zemljišta za izgradnju kuće, manjeg stana ili stana za najam u Mostaru trenutno nije jednostavno, smatraju mostarski agenti za nekretnine. Potražnja za stanovima je ogromna, dok ih je u ponudi sve manje.
“Dosta ljudi iz inozemstva ulaže novac u nekretnine u Mostaru jer su ovdje cijene znatno povoljnije nego kod njih. To dodatno povećava potražnju. Novogradnja se prodaje još u fazi tlocrta, dok cijene starogradnje gotovo dosežu razinu novogradnje”, objašnjava Valentina Krešić iz Agencije Nekretnine.Inn.
Također ističe da je tržište “stan na dan” uzelo maha, zbog čega nedostaje manjih stanova, kako za kupnju, tako i za dugoročni najam.
“Čini mi se da se manji stanovi prodaju više putem usmene predaje nego preko agencija. Potražnja je nevjerojatna, a oni koji posjeduju više stanova sve češće ih iznajmljuju na dan jer je to postao profitabilan posao”, dodaje Krešić.
Starogradnja Ili novogradnja – u čemu je razlika?
Andrej iz Mostara već neko vrijeme za svoju obitelj traži veći stan. Iako ponuda postoji, smatra da su cijene nelogične i nesrazmjerne.
”Razlika između cijena starogradnje i novogradnje nerijetko iznosi samo 300 do 500 KM, što je teško opravdati. Posebno kada uzmemo u obzir da starogradnja zahtijeva dodatna ulaganja, često u iznosu približnom cijeni same nekretnine. Na kraju, to dovodi do situacije da ukupna cijena starogradnje može biti i nekoliko tisuća maraka viša od cijene novogradnje”, govori za Hercegovina.info.
Cijene kvadrata: Od 2.700 do 4.000 KM
Iz Agencije Nekretnine.Inn potvrđuju da trenutno u Mostaru prevladava veća potražnja za stanovima nego što ih ima na ponudu, što direktno utječe na rast cijena.
“Cijene novogradnje kreću se između 3.800 i 4.000 KM po kvadratu. Starogradnja je rjeđa na tržištu, a ono što se prodaje košta između 2.700 i 3.000 KM po kvadratu. Ako je stan renoviran, cijena može rasti i na razinu novogradnje”, objašnjavaju.
Najviše interesa za stanove pokazuju mladi bračni parovi koji su spremni na dugogodišnje zaduženje kod banaka kako bi došli do vlastite nekretnine.
VRIJEME JEFTINIH NEKRETNINA JE PROŠLOST Stručnjaci predviđaju da će u 2025. cijene kvadrata nastaviti rast
Tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini (BiH) i dalje bilježi rast potražnje, koja nadmašuje ponudu, što ulaganje u nekretnine čini jednom od najsigurnijih opcija za očuvanje…
Dom iz snova u montažnoj kući
Obitelj Aničić prije nekoliko mjeseci uselila se u svoj novi dom – montažnu kuću. Za kuću od 115 kvadrata, zajedno sa zemljištem i svim troškovima, izdvojili su 155.000 KM.
“Nikada nismo željeli živjeti u gradu. Uvijek smo sanjali mirniji život izvan Mostara. Montažnu kuću odabrali smo prvenstveno zbog brzine izgradnje i činjenice da su svi radovi obavljeni kroz jednu firmu. Uzeli smo opciju ‘ključ u ruke’, tako da smo se morali pobrinuti samo za namještaj”, kažu Aničići.
Iako su se u početku susretali sa skepticizmom okoline, odluku nisu požalili.
“Poslovno surađujemo sa Skandinavcima koji su nam rekli da i oni uglavnom žive u montažnim kućama. Ako oni mogu u onakvim vremenskim uvjetima, zašto ne bismo mogli i mi?”, ističu.
Dodaju da su primijetili brojne prednosti.
“Što se grijanja tiče, još nismo instalirali peć, a grijemo se samo na klimu. Kuća ima odličnu izolaciju, pa ako je sunčan dan, toplina se zadržava unutra. Vidjet ćemo kako će biti ljeti, ali nadamo se da će izolacija jednako dobro funkcionirati i tada”, kažu.
Što se izgleda tiče, tvrde da razlike između montažne i klasične kuće gotovo da i nema.
”Prijatelji ne vjeruju da je u pitanju montažna kuća, jer im je sve kao i u običnoj, razlika je samo u bazi – kod nas nisu blokovi nego drvo. Sve je isto kao u običnoj kući”, ističu.
Montažne kuće popularne u Hercegovini
Tvrtka “Berić” iz Banje Luke, specijalizirana za montažne kuće, najviše ih gradi upravo u Hercegovini.
“Radimo puno u Mostaru, Grudama, Širokom Brijegu i Posušju. Montažne kuće najčešće biraju mladi bračni parovi koji žele vlastiti dom ili povratnici iz inozemstva koji su zaradili mirovinu i sada se vraćaju”, kaže vlasnik Luka Berić.
Dodaje da je jedna od glavnih prednosti montažnih kuća brzina izgradnje.
“Kuća je gotova za 45 radnih dana, a cijena je unaprijed poznata. Zidovi i krov se izrađuju u tvornici, a potom se samo montiraju na lokaciji. Kupci mogu birati sve – od boje zidova do pločica. Nudimo opciju ‘grube gradnje’, gdje postavimo fasadu, prozore, vrata i zidove, dok ostatak kupci sami završavaju. No, većina se ipak odlučuje za ‘ključ u ruke'”, objašnjava Berić.
Cijene montažnih kuća nisu se mijenjale od prošle godine.
“U Hercegovini je cijena 1.100 KM po kvadratu, dok je u drugim dijelovima zemlje, gdje su niži troškovi transporta i smještaja radnika, cijene između 900 i 950 KM po kvadratu”, dodaje.
Zemljište u Mostaru – rijetko i skupo
Agentica Valentina Krešić upozorava, u Mostaru trenutno nije lako naći zemljište za kuću.
”Problem je što se zemljišta nisu parcelizirana i većinom se prodaju po većoj kvadraturi. Često se prodaja odvija privatnim putem, umjesto preko agencija”, objašnjava Krešić iz Agencije Nekretnine.Inn.
Ono malo što ima, većinom su atraktivne lokacije u gradu pa je i cijena viša.
”U ovim atraktivnijim mjestima za gradnju oko Mostar, poput Ilića, kvadrat ide od 200 KM do 250 KM Jeftinije se može naći na Bišću polju po cijeni od 125 do 130 KM po kvadratu no ono se većinom prodaje po većoj kvadraturi”, govori.
Ne odustaje od potrage
Za razliku od obitelji Aničić, Andrej još uvijek ne razmatra kupnju zemljišta i izgradnju kuće.
”Montažne kuće su trenutno vrlo popularne, ali za njihovo ostvarenje potrebni su određeni uvjeti. Ključno je pronaći pogodno zemljište, što je u gradovima često izazovno zbog nedostatka slobodnih parcela. U prigradskim naseljima zemljište je dostupnije, ali na isplativost utječu cijena, infrastruktura, mogućnost prilaza mehanizaciji i udaljenost od centra. To posebno predstavlja izazov za mlade obitelji s djecom, dok ljudi u mirovini možda ne nailaze na iste prepreke”, objasnio je Andrej.
Iako još nije pronašao idealnu nekretninu, ne odustaje od potrage.
“Vjerujem da se najbolje ponude i dalje nalaze putem preporuka i osobnih kontakata”, zaključuje.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
