Nekoliko američkih saveznika pozvalo je na povratak na pregovarački stol uslijed američkih štrajkova na Iran koji je potaknuo strah od šireg sukoba, primjećujući prijetnju koju je predstavljao Teheranski nuklearni program. Neke zemlje i skupine u regiji, uključujući one koje podržavaju Iran, osudili su taj potez, a istovremeno je nagovarajući deeskalaciju.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u četvrtak da će u roku od dva tjedna odlučiti hoće li se uključiti u rat Izraela s Teheranom. Na kraju je trebalo samo nekoliko dana. Washington je rano u nedjelju pogodio tri iranska nuklearna mjesta.
Ostalo je nejasno koliko je oštećenja nanesena, a Iran je rekao da je rezervirao pravo “oduprijeti se punom snagom”.
Neki su ispitivali hoće li oslabljeni Iran kapitulirati ili ostati prkosan i početi udarati saveznicima na američke ciljeve razbacane po cijeloj zaljevskoj regiji.
Evo pogleda na reakcije vlada i službenika širom svijeta.
Ujedinjeni narodi
Generalni tajnik UN -a Antonio Guterres rekao je da je “teško uznemiren” upotrebom sile od strane Sjedinjenih Država.
“Sve je veći rizik da bi ovaj sukob mogao brzo izvući kontrolu-s katastrofalnim posljedicama za civile, regiju i svijet”, rekao je u izjavi o platformi društvenih medija X. “Pozivam države članice da se deskaliraju.”
“Ne postoji vojno rješenje. Jedini put naprijed je diplomacija.”
Ujedinjeno Kraljevstvo
Britanski premijer Keir Starmer pozvao je Iran da se vrati na pregovarački stol kako bi diplomatski okončao krizu, rekavši da je stabilnost prioritet u nestabilnoj regiji.
Velika Britanija, zajedno s Europskom unicom, Francuskom i Njemačkom, bezuspješno je pokušala pospremiti diplomatsko rješenje u Ženevi prošlog tjedna s Iranom.
Starmer je rekao da je iranski nuklearni program predstavljao ozbiljnu prijetnju globalnoj sigurnosti.
“Iran se nikada ne može dopustiti da razvije nuklearno oružje, a SAD je poduzeo mjere kako bi ublažio tu prijetnju”, rekao je Starmer.
Irak
Iračka vlada osudila je američke štrajkove rekavši da je vojna eskalacija stvorila ozbiljnu prijetnju miru i sigurnosti na Bliskom Istoku. Kazalo je da predstavlja ozbiljan rizik za regionalnu stabilnost i zahtijeva diplomatske napore za uklanjanje eskalacije krize.
“Nastavak takvih napada riskira opasnu eskalaciju s posljedicama koje se protežu izvan granica bilo koje države, prijeteći sigurnosti cijele regije i svijeta”, rekao je u izjavi glasnogovornik vlade Bassem al-Awadi.
Irak ima bliske odnose s Washingtonom i Teheranom, a to je pokušao uravnotežiti tijekom godina. Zemlja također ima mrežu moćnih iranskih milicija, koje do sada nisu ušle u sukob.
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija izrazila je “duboku zabrinutost” zbog američkih zračnih napada, ali prestala ih je osuditi.
“Kraljevstvo podvlači potrebu da uloži sve moguće napore na izvršavanju suzdržavanja, uklanjanja napetosti i izbjegavanja daljnje eskalacije”, navodi se u izjavi Ministarstva vanjskih poslova.
Saudijska Arabija ranije je osudila napade Izraela na iranske nuklearne postrojenja i vojne vođe.
Katar
Katar, koji je dom najveće američke vojne baze na Bliskom Istoku, rekao je da “žali” eskalirajući napetosti u Izrael-Iranskom ratu.
Njegovo ministarstvo vanjskih poslova u izjavi je pozvalo sve stranke da pokažu suzdržanost i „izbjegavaju eskalaciju, što narodi regije, opterećene sukobima i njihove tragične humanitarne posljedice, ne mogu tolerirati.“
Katar je služio kao ključni posrednik u ratu Izrael-Hamas.
Oman
Oman, koji je služio kao posrednik u nuklearnim razgovorima između Irana i SAD -a, osudio je zračne napade rekavši da su eskalirali napetosti u regiji.
Američki zračni napadi prijete “da će proširiti opseg sukoba i predstavljati ozbiljno kršenje međunarodnog prava”, izjavio je u izjavi glasnogovornik Omanovog ministarstva vanjskih poslova.
Hamas i Houthis
I pobunjenici Houthi u Jemenu i Hamasu osudili su američke udare.
U izjavi u nedjelju, politički ured Houthija pozvao je muslimanske nacije da se pridruže “opciji džihada i otpora kao jedan front protiv cionističko-američke arogancije.”
Hamas i Houthis dio su iranske takozvane osi otpora, zbirke pro-iranskih punomoćnika koji se protežu od Jemena do Libanona, koji je godinama davao Islamskoj Republici veliku moć u cijeloj regiji.
Libanon
Libanonski predsjednik Joseph Aoun rekao je da bi bombardiranje SAD -a moglo dovesti do regionalnog sukoba koji nijedna zemlja ne može podnijeti i pozvala na pregovore.
“Libanon, njegovo vodstvo, stranke i ljudi, danas su svjesni, više nego ikad prije, da je platio veliku cijenu za ratove koji su izbili na njegovoj zemlji i u regiji”, rekao je Aoun u izjavi o X. “Ne želi platiti više.”
Novo Libanonovo vodstvo – koje je na vlast došlo nakon razornog rata između Izraela i militantne skupine Hezbollah – pozvalo je zemlju da izbjegne da se uvuče u više sukoba jer se pokušava obnoviti i povući iz dugogodišnje ekonomske krize. Hezbollah nije poduzimao vojnu akciju protiv Izraela u solidarnosti sa svojim ključnim saveznikom Irana, a još nije komentirao preko noći u Washingtonu.
Kina
Komentar kineskih vladinih medija pitao je jesu li SAD “ponavljajući svoju iračku pogrešku u Iranu.”
Internetski komad CGTN-a, kraka državnog televizijskog programa na stranom jeziku, rekao je da američki udari obilježavaju opasnu prekretnicu.
“Povijest je više puta pokazala da vojne intervencije na Bliskom Istoku često proizvode nenamjerne posljedice, uključujući produžene sukobe i regionalnu destabilizaciju”, navodi se, navodeći američku invaziju na Irak 2003. godine.
Kazalo je da odmjereni, diplomatski pristup nudi najbolju nadu za stabilnost na Bliskom Istoku.
Europska unija
Najviši diplomata Europske unije rekao je da se Iranu ne smije dopustiti da razvija nuklearno oružje, ali ona je pozvala one koji su uključeni u sukob da pokažu suzdržanost.
“Pozivam sve strane da se povuku, vratimo na pregovarački stol i spriječim daljnju eskalaciju”, rekao je šef vanjske politike EU Kaja Kallas u postu na društvenim medijima.
Italija
Ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da su iranski nuklearni postrojenja “predstavljale opasnost za cijelo područje”, ali se nadao da bi akcija mogla dovesti do deskalacije u sukobu i pregovorima.
Novi Zeland
Novozelandski ministar vanjskih poslova Winston Peters pozvao je “sve stranke da se vrate na razgovore.”
Ne bi rekao novinarima u nedjelju je li Novi Zeland podržavao Trumpove postupke rekavši da su se samo dogodili.
“Diplomacija će donijeti trajniju rezoluciju od daljnje vojne akcije”, rekao je.
Japan
Japanski premijer Shigeru Ishiba rekao je novinarima u nedjelju da je bilo ključno smiriti situaciju što je prije moguće, dodajući da se iranski razvoj nuklearnog oružja također mora spriječiti.
Ishiba, pitao je li podržava američke napade na Iran, odbio je komentirati.
Australija
Australija, koja je u petak zatvorila svoje veleposlanstvo u Teheranu i evakuirano osoblje, potaknula je diplomatski kraj sukoba.
“Jasno nam je da je iranski program nuklearne i balističke rakete bio prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti”, rekao je vladin dužnosnik u pisanoj izjavi. “Primjećujemo izjavu američkog predsjednika da je sada vrijeme za mir.”
“Nastavljamo pozivati na deeskalaciju, dijalog i diplomaciju.”
