Federalno ministarstvo rada i socijalne politike (FMRSP) priopćilo je 3. rujna 2025. godine da je pripremilo i uputilo u proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO).
Nacrt (u formi prijedloga zakona) trenutačno nije objavljen kao poseban dokument na mrežnim stranicama Ministarstva, nego su glavni detalji predstavljeni u priopćenju i kroz medije.
Unatoč tvrdnji ministra Delića da je nacrt Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju javno dostupan, njegova službena objava izostala je s bilo koje službene platforme. Redakcija portala Akta.ba, nakon što nije uspjela pronaći dokument među dostupnim izvorima, kontaktirala je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike s upitom o dostupnosti nacrta.
Iz Ministarstva su potvrdili da zakon nije objavljen jer ga Vlada još nije usvojila te se stoga ne smatra konačnim.
„Zakon nije javno dostupan u smislu da smo ga mi objavili, jer bi to bilo krajnje neozbiljno s naše strane, pogotovo jer ga Vlada još nije usvojila i nije ušao u parlamentarnu proceduru. Sve do usvajanja na Vladi ne možemo znati njegov konačni izgled“, kazali su za Akta.ba.
Dodali su da je ministar, izjavljujući da je zakon javno dostupan, mislio na činjenicu da su pojedini portali već prenijeli njegove dijelove, iako Ministarstvo ne zna iz kojih izvora.
„Mnogi portali su ga već objavili gotovo doslovno (ne znamo iz kojih izvora), stoga se i može reći da je javno dostupan – kontekstualno.“
U odgovoru je također naglašeno da Ministarstvo ne može samostalno ustupiti nacrt jer se on trenutačno nalazi u nadležnosti Vlade FBiH, iako “nema nikakve zadrške” da se tekst podijeli kada to Vlada odobri. Takva situacija dodatno otvara pitanje transparentnosti procesa donošenja zakona koji ima izravan utjecaj na stotine tisuća građana.
Interne konzultacije bez javne rasprave
Kao što je navedeno, Ministarstvo je detalje nacrta objavilo putem svog priopćenja 3. rujna 2025. Taj datum može se smatrati datumom javne objave predloženih izmjena. U međuvremenu su vođene interne konzultacije i pribavljena mišljenja nadležnih tijela (Ured za zakonodavstvo, Ministarstvo financija i dr.), nakon čega će Vlada FBiH formalno utvrditi prijedlog i uputiti ga Parlamentu.
Prema navodima Saveza umirovljenika FBiH, prijedlog je do kraja listopada 2025. godine dobio pozitivna mišljenja ključnih institucija i spreman je za daljnju proceduru.
Gostujući u emisiji Plenum, ministar Adnan Delić kazao je da je najvažniji korak koji preostaje fiskalna procjena Federalnog ministarstva financija.
„Nakon što smo zakon usuglasili, uspjeli smo pripremiti tekst koji je prihvatio i Reprezentativni savez umirovljenika u Federaciji BiH. Na zadnjem sastanku dogovorili smo da ovaj zakon, bez obzira na to kada će biti u Parlamentu, stupi na snagu 1. siječnja 2026. godine.“
Status javne rasprave
S obzirom na to da se predložene izmjene Zakona o MIO tretiraju prioritetnima, zakon se donosi u skraćenom, odnosno hitnom postupku. Formalna javna rasprava u uobičajenom smislu nije organizirana prije upućivanja zakona u parlamentarnu proceduru. Umjesto toga, Ministarstvo je nacrt pripremilo u izravnoj suradnji s predstavnicima umirovljenika, a izmjene su proizašle iz zahtjeva Saveza udruženja umirovljenika FBiH i usuglašene s njihovim prijedlozima.
Umirovljenička udruženja aktivno su sudjelovala u iniciranju ovih izmjena (postavili su ultimatum Vladi FBiH da se zakon uputi u proceduru do listopada 2025., kako bi stupio na snagu početkom 2026.). Stoga se može reći da je javna rasprava de facto provedena kroz konzultacije s predstavnicima umirovljenika, iako formalni period otvorenog javnog komentiranja nije održan zbog ubrzane procedure.
Ranije je naglašeno da će u okviru parlamentarne procedure, ako bude potrebno, zastupnici moći predlagati amandmane ili održati tematske sjednice. No, zbog hitnog postupka, zakon neće proći standardnu dvomjesečnu javnu raspravu nakon prvog čitanja, već se očekuje jednokratno usvajanje u oba doma Parlamenta FBiH do kraja 2025. godine.
Glavne predložene izmjene zakona
Prema službenim informacijama resornog ministarstva i dostupnim sažecima nacrta do kojih su došli mediji, izmjene i dopune Zakona o MIO u FBiH donose nekoliko značajnih novina u odnosu na važeći zakon.
Novi model predviđa uvođenje polugodišnjeg usklađivanja mirovina (dva puta godišnje – 1. siječnja i 1. srpnja) prema formuli koja bolje prati ekonomske pokazatelje. Dosadašnji model (50 % rast BDP-a + 50 % rast cijena) bit će zamijenjen modelom koji kombinira rast prosječnih plaća i troškova života. Prema prijedlogu, mirovine će se usklađivati u omjeru 60 % prema rastu prosječne plaće i 40 % prema rastu indeksa potrošačkih cijena, pri čemu će se primijeniti povoljniji parametar za umirovljenike (ako je rast cijena veći, može se uzeti 60 % od rasta cijena). Ovakva formula trebala bi omogućiti znatno veći rast mirovina nego dosad (procjenjuje se ukupno povećanje od oko 17 % tijekom 2026. godine kroz dva usklađivanja), a da sustav ostane financijski održiv.
Mijenja se i članak 81. Zakona koji uređuje minimalnu mirovinu. Umjesto jedinstvene najniže mirovine za sve umirovljenike (trenutno 599,28 KM), uvode se kategorije najniže mirovine ovisno o ostvarenome radnom stažu. Tako će budući umirovljenici s manjim stažem primati relativno nižu zajamčenu mirovinu od onih s dužim stažem. Prema nacrtu, najniža mirovina određuje se kao postotak od prosječne mirovine u FBiH (za prosinac prethodne godine) i to skalirano po godinama staža:
15–20 godina staža: najmanje 60 % prosječne mirovine (oko 390 KM)
20–25 godina staža: najmanje 65 % prosječne mirovine (oko 423 KM)
25–30 godina staža: najmanje 70 % prosječne mirovine (oko 456 KM)
30–35 godina staža: oko 80 % prosječne mirovine (oko 520 KM – prag se podrazumijeva, iako nije izričito naveden u medijima)
35–40 godina staža: najmanje 85 % prosječne mirovine (oko 553 KM)
40 i više godina staža: najmanje 95 % prosječne mirovine (oko 618 KM)
Izmjene najavljuju pravedniji sustav, odnosno veće mirovine za osiguranike koji su dulje uplaćivali doprinose, dok se postupno ukida povlastica da netko s minimalnim stažem dobije gotovo isti iznos kao dugogodišnji osiguranik. Drugim riječima, „nezarađene“ najniže mirovine bit će postupno eliminirane za nove umirovljenike. Tko je uplaćivao samo minimalnih 15 godina, dobit će znatno manju mirovinu nego dosad, dok će oni s punim stažem i dalje imati zagarantiranu višu minimalnu mirovinu (tzv. zajamčena mirovina za 40 godina staža iznosit će približno prosječnu samostalnu mirovinu).
Planirano je da izmjene budu usvojene do kraja 2025. godine, kako bi izmijenjeni Zakon o MIO stupio na snagu 1. siječnja 2026. i od tog datuma počela primjena novih pravila.
