U srpnju je glasnogovornik predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, nazvao nisku stopu nataliteta “katastrofalnom”, dodavši da je oživljavanje nataliteta jedan od “glavnih prioriteta” Rusije. Čelnica Odbora Državne dume za zaštitu obitelji, Nina Ostanina, izjavila je državnoj novinskoj agenciji RIA da je u Rusiji potrebna “specijalna demografska operacija” kako bi se potaknula stopa nataliteta – što je referenca na naziv službene Moskve za rat u susjednoj Ukrajini.
Ne tako novi problem Rusije
Stanovništvo Rusije je u padu od 1990-ih s kratkim razdobljima oporavka. Godine 1999. stopa nataliteta iznosila je 1,6 – niža nego tijekom Drugog svjetskog rata. Otkako je stupio na dužnost, Putin je često raspravljao o podizanju nataliteta kao jednom od svojih prioriteta. Kremlj je uvelike idealizirao majčinstvo, što je Putin — predstavljajući Rusiju kao bastion tradicionalnih vrijednosti od dekadentnog Zapada— nazvao 2020. godine dijelom ruske “povijesne dužnosti”.
U to je vrijeme Moskva uvela niz mjera u skladu sa svojom politikom, uključujući proširenje plaćene skrbi za djecu za obitelji s niskim prihodima, uvođenje poreznih olakšica za veće obitelji i obećanje da će otvoriti više mjesta u vrtićima i jaslicama. No, napad na Ukrajinu kao i “djelomična mobilizacija” nisu pomogle u ovoj težnji i nastupilo je raseljavanje Rusa, uključujući one koji se ne slažu s politikom Moskve kao i mladiće koji izbjegavaju regrutaciju. Između veljače 2022. i sredine 2023. godine više od 370 000 ruskih državljana ušlo je samo u Srbiju, rekli su iz srbijanskog MUP.
Aleks Kokčarov, analitičar rizika zemlje za Euroaziju, rekao je za Euronews da unatoč tome što je ruska vlada ponudila financijske poticaje, stopa nataliteta u Rusiji nastavila je padati. “Budući da se rat nastavlja u svojoj trećoj godini, i sada izravno utječe na ruski teritorij, novac nije jedini faktor. Uz neizvjesnu sigurnosnu situaciju u pograničnim regijama, obitelji odgađaju odluke o rađanju djece”, tvrdi.
Izvješće Atlantic Councila kaže da bi nastavak rata u Ukrajini mogao imati duboke posljedice na stanovništvo Rusije, što bi na kraju dovelo do smanjenja broja Rusa. U izvješću se dodaje da bi broj mladih Rusa koji poginu u ratu protiv Ukrajine mogao promijeniti izglede budućeg tržišta rada u zemlji. U lipnju je zamjenik ruskog premijera Dmitrij Černišenko upozorio lokalne medije da bi se Rusija mogla suočiti s nedostatkom do 2,4 milijuna radnika do 2030. ako se pad stanovništva ne poboljša, iako taj problem nije otvoreno povezao s ratom.
Nije samo ruski problem
Stopa fertiliteta u Rusiji (1.41) približno je jednaka onoj u Njemačkoj i Hrvatskoj i to je, prema Eurostatu, među srednjim stopama fertiliteta za Europu. Španjolska s 1,16 ima jednu od najgorih stopa fertiliteta u Europi, Italija 1.24, Poljska 1.29, a nešto je bolje u Francuskoj gdje je stopa fertiliteta po ženi 1.79. No, da bi društvo moglo opstati (bez useljavanja), potrebna je stopa fertiliteta od 2.1 djece po ženi.
Nizak fertilitet bilježe i neke dalekoistočne zemlje kao Japan (1.37), Kina (1.7), a najniži fertilitet na svijetu ima Južna Koreja (0.72). Južna Koreja, koja sada ima 51 milijun stanovnika će, prema prognozama, do 2070. imati 38 milijuna stanovnika od kojih će prosječni stanovnik te zemlje tada imati 60 godina.
Za usporedbu, stopa nataliteta u nekim afričkim zemljama kao što su Čad, Niger, DR Kongo i Somalija je preko 6.
