Najnoviji ukrajinsko-ruski rat: Putinov pomoćnik kaže da nijedan dio Rusije nije siguran nakon što je Kijev pogodio bazu 800 km od granice

Najviši ruski čelnici obaviješteni su da niti jedan dio njihove zemlje sada nije siguran od ukrajinskih dugometnih napada dronovima koji prijete udaljenim regijama u Rusiji.

Sergej Šojgu, bivši ministar obrane i tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, rekao je na sastanku Vijeća u utorak da dalekometni napadi sada prijete regiji Urala, koja se nalazi više od 1500 km (930 milja) od granice s državom.

Šojgu je rekao da je razvoj bespilotnih letjelica u Ukrajini napredovao do razine da se “nijedna ruska regija ne može osjećati sigurnom” i da je regija Urala već “u zoni neposredne opasnosti”.

Dodao je da su se zračni udari Ukrajine na rusku infrastrukturu 2025. gotovo četiri puta povećali, s više od 23.000 zabilježenih napada.

“Brzina razvoja sustava naoružanja, prvenstveno sustava bespilotnih letjelica, i sofisticiranost metoda koje se koriste za njihovo raspoređivanje su takvi da se niti jedna regija u Rusiji ne može osjećati sigurnom”, rekao je Shoigu dužnosnicima u gradu Jekaterinburgu.

Južnokorejska vlada ‌razgovara s tvrtkama o mogućnosti uvoza ruske sirove nafte i nafte, priopćilo je ministarstvo industrije Seula, dok se vlasti bore da očuvaju opskrbu energijom usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Pitanje je povezano s ublažavanjem ekonomskih sankcija Rusiji, reklo je ministarstvo u tekstualnoj poruci Reutersu.

Južna Koreja zaustavila je uvoz ruske sirove nafte u prosincu 2022. nakon invazije Moskve na Ukrajinu, prema podacima Korejske nacionalne naftne korporacije.

Ruska sirova nafta činila je 5,6 posto isporuka Južne Koreje ​2021., navodi se u izvješću državnog think tanka Korea Institute for International ⁠Economic Policy.

Energetska izloženost zemlje Bliskom istoku povećala se zbog sukoba u Ukrajini, navodi se u izvješću. Južna Koreja uvozi oko 70 posto ​sirove nafte ​i polovicu ⁠nafte kroz Hormuški tjesnac, prema južnokorejskim zakonodavcima i ​ministarstvu industrije.

Također je veliki uvoznik ⁠nafte, koja se dijeli na petrokemijske proizvode koji se koriste u plastici za automobile, elektroniku, odjeću i građevinarstvo.

Očekuje se da će čelnici Europske unije danas izvršiti snažan pritisak na mađarskog čelnika Viktora Orbana da ukine svoju blokadu vitalnog zajma EU-a Ukrajini od 90 milijardi eura (77 milijardi funti) kako bi nastavila svoju borbu protiv ruske invazije.

Čelnici EU-a pristali su na zajam u prosincu, ali Orban, koji je održavao srdačne veze s Rusijom i opetovano se sukobljavao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, blokirao je njegovu provedbu prošlog mjeseca, navodeći kao razlog spor oko plinovoda oštećenog u ratu.

Očekuje se da će na summitu u Bruxellesu u četvrtak drugi čelnici 27-članog bloka ukazati na dogovor Zelenskog ovog tjedna da se popravi plinovod uz tehničku pomoć i financiranje EU-a, te pritisnuti Orbana da odustane od svog protivljenja zajmu, kažu diplomati.

Mnogi dužnosnici EU-a posebno su ogorčeni Orbanovom blokadom jer je osigurao ​opt-out plaćanja troškova zajma, ​zajedno s Češkom i Slovačkom.

Orban, međutim, dosad nije pokazao nikakav znak da će odustati. “Nema isporuka nafte? Nema novca. Tako je jednostavno”, objavio je na X u utorak.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u srijedu da odluka poljskog ⁠suda o izručenju ruskog arheologa nema ⁠pravnu ​osnovu i ⁠da će se Moskva zalagati za njegov brzi povratak ​u Rusiju.

Varšavski ‌sud jučer je naredio da Alexander ‌Butyagin treba biti izručen ‌Ukrajini, gdje je optužen za umiješanost u neovlaštena iskapanja i pljačku povijesnih artefakata na Krimu, rekao je njegov odvjetnik.

Butjagin je zaposlenik renomiranog muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu.

Poljske vlasti uhitile su ga u prosincu 2025. nakon zahtjeva iz Ukrajine.

Ukrajina kaže da u ratu protiv Rusije ne brani samo svoj narod i teritorij nego i svoju kulturnu baštinu.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da će nastaviti blokirati financiranje EU-a za Ukrajinu sve dok isporuke nafte Mađarskoj budu u prekidu.

Najviši dužnosnici Europske unije u utorak su ponudili Ukrajini platiti za popravak oštećenog naftovoda za transport sirove nafte u Mađarsku, u pokušaju da uvjere vladu u Budimpešti da povuče svoj veto na veliki paket pomoći toj ratom razorenoj zemlji.

“Ako nema nafte, nema ni novca”, rekao je Orbán u videu objavljenom na društvenim mrežama u ponedjeljak. “Ako predsjednik Zelenski želi dobiti svoj novac iz Bruxellesa, mora otvoriti naftovod Družba”, rekao je.

Čelnici EU-a napali su Orbána jer je pristao na zajam Ukrajini na summitu u prosincu, a zatim poništio taj dogovor.

Optužuju ga da potkopava temeljno načelo EU-a o “iskrenoj suradnji” između 27 zemalja članica.

Orbán je dodao kako vjeruje da Ukrajina namjerno zadržava naftne tokove kako bi prevagnula vagu u korist svog političkog protivnika uoči izbora u Mađarskoj sljedećeg mjeseca, ali nije pružio dokaze za svoju tvrdnju.

Ukrajina i Mađarska su uhvaćene u žestokoj svađi otkako su ruske isporuke nafte Mađarskoj i Slovačkoj zaustavljene u siječnju zbog oštećenja naftovoda Družba, koji prolazi kroz ukrajinski teritorij. Ukrajinski dužnosnici za štetu su okrivili napade ruskih bespilotnih letjelica.

Ukrajina je pogodila dva pogona za popravak zrakoplova u ruskom Novgorodu, koji se nalazi oko 800 km od ukrajinske granice, priopćila je njezina vojska.

U napadu su pogođena postrojenja za proizvodnju i popravak vojnih transportnih i teretnih zrakoplova u regijama Uljanovsk i Novgorod.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je da je napad na tvornicu Aviastar, dio ruske Ujedinjene zrakoplovne korporacije, u gradu Uljanovsku, izveden 16. ožujka.

Ovo postrojenje proizvodi vojno-transportne avione Iljušin-76MD-90A, avione za punjenje gorivom Iljušin-78M-90A i održava teretne avione Ruslan.

U udarima su oštećeni hangari, parkirališta i neki zrakoplovi stacionirani u objektu, rekla je Ukrajina.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u srijedu da odluka poljskog suda o izručenju ruskog arheologa nema pravnu osnovu i da će se Moskva zalagati za njegov brzi povratak u Rusiju.

Sud u Varšavi odlučio je u srijedu da Aleksandra Butjagina treba izručiti Ukrajini, gdje je optužen za umiješanost u neovlaštena iskapanja i pljačku povijesnih artefakata na Krimu, rekao je njegov odvjetnik.

Butjagin je zaposlenik renomiranog muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu.