Kao najstariji šef države na svijetu, predsjednik Kameruna traži ponovni izbor u listopadu u potezu koji bi mu produžilo 43 godine na vlasti.
Trenutno je 92 godine, još jedan sedmogodišnji mandat mogao vidjeti da ostane na vlasti sve dok ne bude gotovo 100.
Do sada mu mandat predstavlja miješanu sliku, označenu i podrškom i kritikom.
Predsjednik Paul Biya prvi je put preuzeo vlast 1982. godine i od tada nije izgubio izbore u Srednjoafričkoj naciji.
Pod njegovim upravljanjem, Kamerun je preživio ekonomsku krizu i odmaknuo se od jedne strane vladavine.
Biya je također tvrdila da je njegova posljednja odluka o vođenju uslijedila nakon “brojnih i inzistiranih” poziva u 10 kamerunskih regija i dijaspore.
No, tijekom desetljeća na vlasti, njegova se uprava suočila s pronevjerom, korupcijom, lošim upravljanjem i nesigurnošću.
2008. godine demokratsko okretanje dovelo je do ukidanja ograničenja termina – omogućavajući njegovim kontinuiranim ponovnim izborima.
Izražene su i zabrinutosti zbog njegovog zdravlja i sposobnosti upravljanja.
Tijekom šestotjedne tajanstvene odsutnosti iz javnosti prošle godine, vlasti su zabranile medijima da razgovaraju o predsjednikovom zdravlju.
Kako su se glasine o lošem zdravlju brzo proširile, ministar unutarnjih poslova Paul Atanga Nji rekao je da su takve priče “uznemirile spokoj Kamerunaca”. Zdravlje predsjednika smatralo se pitanjem nacionalne sigurnosti, a “prijestupnicima” je prijetilo pravno djelovanje.
Zloglasni dugi vremenski period provedeno u inozemstvu, Biya je 2018. godine održao sastanak kabineta prvi put nakon više od dvije godine.
Istraga koju podržava projekt organiziranog kriminala i izvještavanja o korupciji (OCCRP) utvrdila je da je Biya u nekoliko godina provela trećinu godine u inozemstvu, poput 2006. i 2009. godine.
Uz put je propustio ključne događaje, uključivao je nesreću vlaka u 2016. u kojoj je poginulo 75 ljudi i nasilnu represiju protesta zbog marginalizacije anglofonskih manjina.
Prosvjedi su pokrenuli ono što je kasnije postalo separatistička pobuna u provincijama govora engleskog jezika, koje su se povijesno žalile na diskriminaciju u javnim institucijama koje dominiraju frankofonima.
Ovogodišnji izbori dolaze i dok se Kameruni suočavaju s povećanjem životnih troškova i visoke nezaposlenosti.
Potvrda Biyeve kandidature u postu na X u nedjelju uslijedila je uslijedila nakon raskola s dugoročnim saveznicima u sjevernim regijama, koji su prethodno bili ključni u osiguravanju sjevernih glasova.
Istaknuti ministar Issa Tchiroma Bakary i bivši premijer Bello Bouba Maigari napustili su upravljačku koaliciju i najavili svoju kandidaturu odvojeno.
“Zemlja ne može postojati u službi jednog čovjeka”, rekao je Tchiroma.
Ako bude izabran, Tchiroma je ponudio referendum za prenošenje snage kao rješenje takozvane anglofonske krize.
Drugdje su pristaše Biye i pripadnici vladajućeg Kamerunskog demokratskog pokreta javno podržali njegovu kandidaturu od prošle godine.
Grupe za ljudska prava kritizirale su percipirano suzbijanje neslaganja. Parlamentarni izbori koji su trebali biti održani 2024. godine također su odgođeni do 2026. godine.
