Nakon skoro 30 godina imamo vjenčanje u našoj općini krajem ovog mjeseca, kazao je za Nezavisne novine Božo Sjeran, načelnik općine Istočni Mostar, i dodao da je ova lokalna zajednica uvela jedan vid potpore za svaki sklopljeni brak, prenose Nezavisne.
„Mladi parovi koji se vjenčaju u našoj općini dobivaju subvencije u iznosu od 1.000 KM, dok parovi stariji od 35 godina, a stupe u brak, dobivaju potporu u iznosu od 3.000 KM“, kazao je Sjeran.
Naime, prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, demografski pokazatelji u pojedinim manjim općinama Republike Srpske sve su porazniji. Tako u nekima tijekom cijele prethodne godine nije rođeno nijedno dijete, niti je zabilježen ijedan sklopljen brak.
Posebno teška situacija je u općinama Istočni Mostar i Istočni Drvar, gdje službeno nije zabilježena nijedna novorođena beba u 2024. godini. Uz to, u Istočnom Mostaru, Kupresu, ali i Petrovcu nije registrirano nijedno vjenčanje.
Demograf Stevo Pašalić upozorava da je stanje u malim, ruralnim općinama ozbiljno, ali ne i iznenađujuće.
„Male lokalne zajednice već dugo kubure s izumiranjem stanovništva. U njima uglavnom živi stotinjak ljudi, pretežno starije populacije. Sasvim je logično da se u takvim sredinama godišnje rodi jedno ili nijedno dijete“, kazao je Pašalić.
Dodaje da se od populacijski malih općina ne može očekivati demografski oporavak.
„Potrebno je ozbiljno razmisliti o reorganizaciji i pripajanju ovih općina većim i funkcionalnijim administrativnim cjelinama. Jer one su neodržive, kako demografski, tako i ekonomski“, poručio je Pašalić i dodao da su problem i funkcije, ne samo brojke.
Iako bi logično rješenje bilo ukidanje ili spajanje malih općina, Pašalić ističe da za takav potez ne postoji politička volja.
„Ljudi ne dopuštaju ukidanje tih općina jer su vezani uz funkcije koje one nose“, pojašnjava Pašalić.
Dodaje da je statistika neumoljiva – početkom devedesetih u BiH se rađalo oko 66.700 djece godišnje, dok je 2023. rođeno samo 24.451 dijete, što predstavlja pad od gotovo 60 posto.
„Uzrok je takozvani tempo-efekt – mladi kasnije stupaju u brak i kasnije rađaju djecu, često tek u tridesetim godinama. Osim toga, masovne migracije mladih u inozemstvo dodatno ubrzavaju demografski pad“, ističe Pašalić.
Pojasnio je da se moramo naviknuti na činjenicu da će nas biti sve manje.
„Održivi razvoj mora se temeljiti na kvaliteti kroz obrazovanje, zapošljavanje, ekonomsku sigurnost i društvenu stabilnost“, zaključuje Pašalić i dodaje da prirodni priraštaj neće popraviti demografsku sliku.
Komentirajući podatak da u Istočnom Mostaru u prošloj godini nije rođena nijedna beba, Sjeran je istaknuo da, iako u ovoj lokalnoj zajednici ima mladih ljudi, mnogi od njih imaju prebivalište u susjednim općinama.
„Zbog toga često nema upisa u matičnu knjigu rođenih, jer se upisuju u tim sredinama gdje su roditelji prijavljeni“, kazao je Sjeran.
