Tržište korporativnih obveznica prošle je godine ozbiljno naraslo i po broju izdavatelja i po ukupnoj tržišnoj vrijednosti vrijednosnih papira, a sudeći prema kretanjima u prvoj polovici ove godine to bi tržište moglo dodatno rasti. U odnosu na bankovne kredite ono je još uvijek skromno, no trend ukazuje na rast poduzeća koja se financiraju vrijednosnicama i odlučuju se na diversifikaciju izvora financiranja u još uvijek dominantnom bankocentričnom sustavu.
Današnjim početkom trgovanja novom Spanovom obveznicom na Zagrebačkoj burzi (ZSE), broj izdanja korporativnih obveznica koje kotiraju na burzi narastao je na 15, a ove godine za takav vid financiranja odlučile su se tek tri tvrtke: Atlantic grupa (koja je prethodno izdanje obveznica izdala krajem 2020. godine), Bosqar Invest grupa te već navedeni Span.
U bazu Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), u koju moraju biti upisani svi vrijednosni papiri hrvatskih kompanija, ove su godine do kraja lipnja uvrštene 24 korporativne obveznice izdane od strane 16 društava izdavatelja. Njihova ukupna nominalna vrijednost iznosila je gotovo 334 milijuna eura, otkrili su nam u SKDD-u. Usporedbe radi, lani su u bazu SKDD-a bilo upisane 22 korporativne obveznice, koje je izdalo 20 kompanija, ukupne nominalne vrijednosti 131 milijuna eura, dok je njihova tržišna vrijednost dosegnula 62,8 milijuna eura.
Napokon živost
Prošla je godina bila rekordna i po broju izdavatelja i po ukupnoj tržišnoj vrijednosti (veća za devet milijuna eura u odnosu na 2023.) i po broju poduzeća (sedam više) koja su se odlučila na prikupljanje kapitala izdavanjem obveznica.
“Tržište korporativnih obveznica živnulo je proteklih mjeseci nakon što je dugo godina bilo potpuno neaktivno, prvenstveno zbog dugog razdoblja vrlo niskih kamatnih stopa, ali i loših iskustava s obveznicama izdavanim u vrijeme financijske krize”, kaže Daniel Nevidal, glavni izvršni direktor Intercapitala.
Korporativne obveznice tvrtkama daju više slobode u financiranju jer uglavnom ne traže izravno vezanje kolaterala ili novac nije strogo određen za neku namjenu kao što je to obično kod kredita. Također, odmak od vjerovnika je veći i kompaniji ostaje tek da redovito otplaćuje kamate. Nevidal kaže kako je interes poduzeća prilikom izdavanja obveznica prije svega u postizanju što nižih troškova zaduživanja, što je istovremeno i jedna od najvećih prepreka bržem razvoju ovog segmenta tržišta duga.
“Banke u Hrvatskoj su izrazito likvidne i plasiraju sredstva po vrlo niskim kamatnim stopama. Veće tvrtke mogu si dopustiti razmišljanje o diversifikaciji izvora financiranja, no za one manje, cijena je dominantni čimbenik”, primjećuje Nevidal.
Iako broj izdanih korporativnih obveznica u posljednje dvije godine ukazuje na to da financijsko tržište izvan banaka polako jača, među izdavačima se nalazi ipak nešto veći broj tvrtki koje su povezane s financijskom industrijom, poput Erste banke ili Agro Invest grupe.
Ohrabrujuće je da ipak raste broj tvrtki koje kapital prikupljaju putem obveznica, kao što su Dalekovod, Atlantic grupa, JGL, Ina, MSAN grupa ili Bosqar Invest grupa koja je krajem lipnja realizirala najveće SLB izdanje (obveznica povezana s održivim poslovanjem) u povijesti hrvatskog tržišta kapitala kada je riječ o privatnim, nebankarskim kompanijama. Ta je tvrtka prikupila čak 143,2 milijuna eura kroz dvije tranše obveznica, prema izvorima iz same kompanije.
Prednjače veliki, ali…
“Povećano zanimanje izdavatelja za instrumentom tržišta kapitala najčešće je vođeno rastućim poslovnim aktivnostima, bilo da je riječ o proširenju poslovnih kapaciteta ili geografskoj ekspanziji, kao i strateškim promišljanjem o financiranju poslovanja instrumentima tržišta kapitala”, tumači Vedrana Jelušić Kašić, članica Uprave PBZ-a nadležna za poslovanje sa srednjim i velikim poduzećima i investicijsko bankarstvo.
Obveznicama su sklonije veće kompanije koje su spremnije podijeliti detaljne podatke o poslovanju koji su nužni investitorima kako bi se odlučili za ulaganje. No, stvari su se počele mijenjati i u segmentu malih i srednjih poduzeća. Prije godinu dana PBZ je prvi u Hrvatskoj lansirao program mini obveznica specijaliziran upravo za takva poduzeća. Prva mini obveznica izdana u sklopu ove inicijative bila je obveznica Yellow Submarinea, izdana 20. lipnja 2024. godine, i od tada sve više manjih poduzeća pokazuje interes za takav vid financiranja.
“Do sada smo uspješno aranžirali 12 izdanja u ukupnom iznosu od 54 milijuna eura u kojima je banka nastupila kao jedini agent izdanja i investitor u izdanju. Veličina izdanja kreće se u rasponu od tri do 10 milijuna eura, a prosječan iznos je 4,5 milijuna eura”, kazala nam je Jelušić Kašić dodajući kako izdavatelji dolaze iz različitih industrija, od sektora obnovljivih izvora energije, distribucije do proizvodnje.
Prema njezinim očekivanjima, u narednom će se razdoblju još manjih i srednjih pouzeća iz različitih industrija odlučiti za nova izdanja. “Mini obveznice su dobar prvi korak i vrijedno iskustvo za izdavatelje koji imaju i daljnje planove za sudjelovanjem na tržištu kapitala”, kaže ona.
Slična očekivanja ima i Nevidal, no, kako kaže, teško je prognozirati broj ili veličinu budućih izdanja. Primjećuje kako građani postaju sve ozbiljniji čimbenik na tržištu te kako bi se mnoga manja izdanja mogla plasirati i bez značajnijeg sudjelovanja institucionalnih investitora. Da je to moguće pokazuje država svojim primjerom izdavanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa.
